• Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Kad zločin postane legalan na 12 sati: Mračna vizija društva u filmu "Pročišćenje"

Autor Dušan Volaš Izvor mondo.rs

Film "The Purge" je zamišljen kao komentar na odnos američkog društva prema oružju i nasilju.

 Ideja iza filma "Pročišćenje" nastala je iz bijesa Izvor: YouTube/Movieclips

Zamislite društvo u kojem država jednom godišnje na 12 sati ukida gotovo sva zakonska ograničenja i dozvoljava građanima da počine zločine, a da za to ne snose odgovornost.

Upravo iza takve priče krije se film "The Purge", koji otvara ozbiljna pitanja o nasilju, moći i ljudskosti.

Pročišćenje film
Izvor: YouTube/Movieclips

Postoji li granica koju čovjek neće preći čak ni kada zna da za svoje postupke neće odgovarati? I šta se događa sa društvom kada nasilje prestane da bude zločin i predstavi se kao način da se postigne opšte dobro?

Film je objavljen 2013. godine, poznat je i pod nazivom "Pročišćenje", a scenario i režiju potpisuje Džejms DeMonako. Glavne uloge tumače Itan Houk, Lena Hidi, Adelajd Kejn i Maks Berkholder, dok se u filmu pojavljuju i Ris Vejkfild i Edvin Hodž.

Radnja je smještena u budućnost, u vrijeme vlasti koja podržava godišnji događaj tokom kojeg na 12 sati gotovo svi zločini postaju legalni, uključujući i ubistvo. Za to vrijeme ne rade policija i hitne službe, a građani su prepušteni sami sebi.

Izvor: YouTube/ Movieclips

Zvanično obrazloženje zvuči gotovo razumno: vlast tvrdi da je riječ o načinu da se iz društva izbace nagomilani bijes i agresija, smanji kriminal i rastereti zatvorski sistem. Predstavlja se kao neophodan ventil koji ostatku godine omogućava mir i stabilnost. Međutim, što duže posmatramo taj svijet, sve je teže prihvatiti objašnjenje da se društveni red može graditi na nekoliko sati tokom kojih je dozvoljeno gotovo sve.

Kada nasilje postane dio sistema

Jedna od najuznemirujućih stvari u filmu jeste način na koji je nasilje predstavljeno kao nešto normalno, gotovo kao dio državnog protokola. Građani unaprijed znaju kada počinje i kada se završava period tokom kojeg mogu da rade ono što je inače kažnjivo.

Tako se otvara mnogo ozbiljnije pitanje od onoga ko će preživjeti tu noć: šta se događa kada sistem uspije da ubijedi ljude da je nešto moralno neprihvatljivo zapravo opravdano?

Izvor: YouTube/ Movieclips

Film ne prikazuje društvo u kojem svi imaju jednake mogućnosti da iskoriste novonastalu slobodu. Naprotiv, razlike između bogatih i siromašnih postaju još vidljivije. Dok oni koji imaju novac mogu da se zaštite, zaključaju u svoje domove i posmatraju opasnost sa bezbjedne udaljenosti, oni koji nemaju takvu mogućnost mnogo su izloženiji napadima tokom te noći.

U središtu priče nalazi se porodica Sendin, koja živi u dobro obezbijeđenoj kući. Džejms Sendin, kojeg igra Itan Houk, upravo zahvaljujući prodaji bezbjednosnih sistema profitira od straha koji prati godišnje "pročišćenje". Njegova porodica vjeruje da je na sigurnom, ali ubrzo postaje jasno da nijedan sistem ne može potpuno da je izoluje od posljedica društva u kojem živi.

Izvor: YouTube/ Movieclips

Ideja nastala iz bijesa

Reditelj Džejms DeMonako govorio je i o tome kako je došao do ideje za film. U razgovoru za "Los Angeles Times" ispričao je da ga je na razmišljanje o mogućnosti legalnog nasilja navela situacija u saobraćaju. Njegova supruga je, nakon opasnog incidenta na putu, izgovorila da bi voljela da postoji jedan dan u godini tokom kojeg bi mogla da ubije osobu koja ih je ugrozila.

"Zamisli da svi imamo pravo jednom godišnje da ubijemo koga hoćemo", rekla je supruga, na šta joj je reditelj odgovorio:

"To je stvarno poremećeno, draga", ali mu je ipak ostalo urezano i stvorio je film.

Kako je objasnio, film je zamišljen kao komentar na odnos američkog društva prema oružju i nasilju, a kada se period "pročišćenja" završi, ostaje ono što nijedan zakon ne može jednostavno da izbriše: odgovornost za postupke i posljedice donijetih odluka.

"Film je od početka bio zamišljen kao metafora za odnos Amerike prema oružju i nasilju. Oduvijek sam smatrao da je taj odnos veoma drugačiji od onoga što sam vidio u ostatku svijeta. Ideja je bila da se kroz film napravi svojevrsna metafora za naše zakone o kontroli oružja, odnosno za njihov nedostatak. Pored toga, željeli smo da se bavimo i pitanjima klase i rase", započeo je reditelj.

"Prvobitna ideja nastala je neposredno nakon uragana Katrina i izostanka adekvatne reakcije na tu katastrofu. Odrastao sam gledajući filmove Džona Karpentera i dopadala mi se ideja da se kroz žanrovski film provuku društveno-političke poruke. Moj producent i ja mislili smo da bi to mogla da bude dobra ideja. Volimo žanr, pa smo željeli da u njega unesemo još jedan sloj i napravimo komentar o američkom nasilju, klasnim razlikama i oružju. Neki ljudi su prepoznali upravo ono što smo željeli da kažemo, dok su drugi film posmatrali isključivo kao priču o nasilju", nastavlja priču DeMonako.

"Mislim da je treći film imao mnogo jasniju moralnu poruku. Ideja je bila da se prikažu ljudi koji žele da zaustave 'pročišćenje' i otvoreno mu se suprotstavljaju. Senatorka želi da ga ukine, a zanimljivo je bilo i prikazati kako zajednica stvara bezbjedne zone u kojima je 'pročišćenje' zabranjeno. Tu se otvara pitanje nasilne revolucije naspram mirnih demonstracija, odnosno prikazivanja suprotstavljenih snaga koje se bore protiv tog sistema", zaključio je Džejms.

Možda će vas zanimati

Tagovi

Komentari 0

Komentar je uspješno poslat.

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

NAJNOVIJE

Dnevni horoskop

KUHINJA