Donosimo listu vještina i umijeća bez kojih je do prije nekoliko decenija život bio nezamisliv, a danas ih, zbog napretka tehnologije, rijetko ko posjeduje. Ipak, kako tehnologija ima tendenciju da se kvari, savjetujemo da naučite sve sa ovog spiska – zlu ne trebalo.
Šivanje
Do prije nekoliko decenija odjeća je bila mnogo skuplja nego danas, i trajala je mnogo duže. Skoro svaka kuća imala je šivaću mašinu, a svi su znali da našiju zakrpu ili zašiju dugme koje je otpalo. S obzirom na to koliko savremena tekstilna industrija doprinosi globalnom zagađenju, bilo bi korisno (i isplativo) da vratimo običaj popravljanja odjeće, umjesto da olako bacamo i kupujemo novo svake sezone.
Vrtlarenje
Za generaciju naših baka uzgajanje biljaka nije bio hobi nego potreba. Povrće i voće iz bašti i dvorišta bilo je osnovni izvor hrane za porodice, a uzgajanje biljaka je vještina koja je i danas na cijeni, s obzirom da na relativno malom prostoru možete da uzgojite začine, povrće i cvijeće. Osim toga, zdravo je i za tijelo i za psihu.
Pravljenje zimnice
Prije frižidera, ljudi su imali nekoliko različitih načina da sačuvaju hranu od kvarenja. Sušenje mesa, konzerviranje i pravljenje sira su neke od vještina koje danas, nažalost, sve manje ljudi posjeduje.
Popravak automobila
U vrijeme kada nije bilo mobilnih telefona, od svakog vozača se očekivalo da zna osnove o svom automobilu i da može da ga popravi ukoliko stane negdje na putu, odakle ne može da pozove pomoć. Podrazumijevalo se da znate da promijenite gumu, provjerite ulje, motor, svjećice…
Pletenje
Heklanje i pletenje spadaju u “ženske hobije”, ali prije samo nekoliko decenija ova vještina je bila neophodna i visoko cijenjena. Žene su ručno plele i heklale odjeću, ali i tepihe, zavjese, stolnjake, pokrivače. S obzirom na to da je danas ručno rađena odjeća izuzetno cijenjena, a da su brojne studije pokazale da pletenje oslobađa od stresa, svesrdno preporučujemo bavljenje ovim hobijem.
Krasnopis
Sve manje pišemo olovkom na papiru, a sve češće pomoću tastature, pa je vještina lijepog pisanja i te kako zapostavljena. Prije računara i smartfona, đaci su, osim pisanja učili i osnove kaligrafije, s obzirom da su i zvanična dokumenta bila pisana rukom. Zato danas stara pisma izgledaju tako lijepo i “kićeno”.
Čitanje mape
GPS nas je razmazio. Većina pripadnika mlađe generacije danas ne zna da “čita” mape, a ranije je ova vještina bila presudna, ukoliko ste željeli da putujete i negdje stignete. Rute i adrese su morale da se pamte, što ni danas nije loša ideja, s obzirom da na planeti još uvijek postoji mnogo mjesta dokle internet ne “dobacuje”.
Pamćenje važnih podataka
Adrese, brojevi telefona, važni podaci, samo su neki od primjera stvari koje bismo svi trebali da znamo, ali se ipak oslanjamo na telefone. Ipak, ne zaboravite makar ovo: tehnologija se kvari i ima običaj da nas iznevjeri u ključnim momentima, pa za “ne daj bože” ipak zapamtite informacije koje vam mogu spasiti ili olakšati život.
Dosađivanje (ili maštanje)
U vrijeme kada smo skoro neprestano “zakucani” za ekrane, dosađivanje ili sanjarenje nam izgledaju kao prevaziđena vještina za koju niko nema vremena. Ipak, vrijeme provedeno u dokoličarenju, maštanju ili sanjarenju je višestruko korisno za mozak, memoriju, mentalno zdravlje i generalno stanje uma, zato preporučujemo da svaki dan odvojite malo vremena i pustite misli da slobodno lutaju…
(MONDO)