Znate li kako su jaja postala zaštitni znak Uskrsa?
Veliki petak je u mnogim domovima dan kada kuća zamiriše na lukovinu, vosak i kuvana jaja. Šerpe tiho ključaju, salvete, travke i naljepnice su rasute po stolu, a u svakoj porodici postoji bar jedna osoba koja ima svoju tajnu za najljepše jaje u korpi. Do nedelje, ta šarena jaja postaće centar pažnje.
Iza tog, naizgled jednostavnog, običaja krije se duga i slojevita priča. Jaje je, mnogo prije nego što je Vaskrs dobio oblik koji danas poznajemo, bilo simbol novog početka i života koji pobjeđuje smrt. Ljuska skriva nešto živo i nevidljivo koje tek treba da se pojavi. Zato u različitim kulturama jaje doživljavano kao sliku čitavog svijeta u malom.
Hrišćanstvo je tu drevnu simboliku preuzelo i dalo joj novo značenje. Crveno jaje, koje se u mnogim krajevima i danas prvo farba na Veliki petak, vezuje se za Hristovo stradanje i vaskrsenje. Po narodnom predanju, ta boja podsjeća na krv, ali istovremeno i na radost zbog pobjede života. Zbog toga se prvo, čuvarkuća jaje, često odvaja i čuva tokom cijele godine, kao zaštita doma i znak blagoslova.
Kroz vijekove su se u narodu prepričavale različite priče koje pokušavaju da objasne zašto jaja farbamo baš za Vaskrs.
Jedna od najpoznatijih vezuje se za vojnike koji su čuvali Hristov grob. Dok su sedjeli pored groba i jeli pečenu kokošku, jedan od njih je neprestano strahovao da bi Hrist mogao da ustane iz mrtvih, dok su ga ostali zadirkivali. Navodno su mu rekli da će se to dogoditi onog trenutka kada pečena kokoška poleti i snese crveno obojeno jaje. U istom času, prema predanju, ptica je oživjela, uzletjela i snjela crveno jaje, a Hristos se uzdigao i pošao ka nebu.
Druga priča vezana je za Mariju Magdalenu. Kaže se da je, propovedajući u Rimu, došla i pred cara Tiberija i kao poklon mu donijela korpu običnih, belih jaja. Kada mu je govorila o Hristovom vaskrsenju, car je to ismijao i rekao da je to nemoguće, baš kao i da jaja pred njim iznenada promijene boju. Marija Magdalena je tada izgovorila "Hristos vaskrse" i jaja u korpi su, prema legendi, odjednom postala crvena.
Postoje i priče koje radnju smeštaju u trenutak Hristovog stradanja. U jednoj staroj legendi govori se o golubijem gnijezdu podignutom u podnožju krsta na Golgoti. Kapi krvi koje su padale sa raspetog Hrista, kažu, pale su na jaja u gnezdu i obojile ih u crveno.
U pojedinim krajevima Šumadije prepričava se još jedno narodno vjerovanje. Žene su, videvši Hrista kako bježi pred vojnicima, željele da ga zaštite. Da bi skrenule pažnju gonilaca, brzo su počele da ukrašavaju i šaraju jaja, praveći prizor koji vojnici nikada ranije nisu vidjeli. Zastali su zapanjeni, zabavljeni neobičnim prizorom, a za to vrijeme je Hrist uspeo da umakne. Bog je, kaže priča, blagoslovio njihov trud, pa se od tog vremena jaja farbaju kao znak spasenja i Božjeg blagoslova.
Bez obzira na to koju legendu neko najradije pamti, sve se one susreću u istoj poruci. Uskršnje jaje, posebno ono crveno, podsjeća na nepravdu i stradanje, ali i na pobjedu života i Hristovo vaskrsenje. Zato se na Veliki petak jaja boje kao znak sjećanja i vjere.
(MONDO)