Centar za životnu sredinu, u saradnji sa udruženjima "Runolist" i "Tropolje i Zapadne strane" iz Glamoča, organizovao je akciju u okviru koje je napravljen papirni glamočki opanak, i to veličine preko 50 metara.
Ovaj papirni opanak simbol je neraskidivih odnosa čovjeka i prirode na tim prostorima.
"Ovo je četvrta papirna akcija koju je do sada organizovao Centar za životnu sredinu u okviru zaštite i promocije kraških polja kao područja od posebnog značaja za očuvanje prirodnog i kulturnog bogatstva. Do sada su akcije organizovane u Livanjskom, Gatačkom i Kupreškom polju, gdje su prikazani biljne i životinjske vrste karakteristične za ta polja", navode iz Centra.
Ovom akcijom u Glamočkom polju Centar je želio istaknuti značaj čovjeka za opstanak polja, koje bi bez ljudskih aktivnosti zaraslo i izgubilo svoju specifičnost i biološku vrijednost.
"Ljudi, sa svojom tradicijom i običajima su neizostavan dio prirode, a malo gdje su aktivnosti poput stočarstva i košenja u tolikoj simbiozi sa životnom sredinom kao u kraškim poljima. Koliko god smo mi uticali na prirodu, isto tako je i priroda oblikovala nas, naša vjerovanja, svakodnevne aktivnosti i kulturu. Savršene primjere ove simbioze imamo u Glamočkom polju, koje je zbog svoje plodnosti omogućilo vjekovnu poljoprivrednu i stočarsku praksu, koja je u konačnici iznjedrila bogato kulturno naslijeđe", izjavila je Nataša Crnković, koordinatorica programa Biodiverzitet i zaštićena područja u Centru za životnu sredinu.
Siniša Šolak, predsjednik udruženja "Tropolje i Zapadne strane", koje realizuje projekat "Glamočki opanak kao jedinstvena ponuda BiH" pojašnjava da sada prilika dolazi u obliku tradicionalnog glamočkog opanka.
"Opanak je ponos ovog kraja i proizvodi ga samo porodica Nenadić u svojoj radionici, smještenoj unutar vlastitog etno domaćinstva. Dobio je i zaštićeno geografsko porijeklo od Instituta za intelektualno vlasništvo BiH u martu ove godine. Sljedeći korak je uvrštavanje na listu nematerijalne baštine Federacije BiH", istakao je Šolak.
Glamočko polje i njegovi prirodni sadržaji su odlična kulisa za razvoj različitih oblika održivog turizma, kao i drugih privrednih aktivnosti poput stočarstva. Neophodno je obratiti pažnju na to da sve te aktivnosti budu razvijene na način koji ne ugrožava životnu sredinu, a da od istih najviše profitira lokalno stanovništvo, jer se samo na ovaj način može osigurati povratak i ostanak ljudi na ovim prostorima.
(Mondo)