Centar za životnu sredinu je u okviru projekta "Koraci ka zaštiti pritoka Neretve: Buna, Bunica, Bregava i Trebižat" organizovao posjetu novinara i fotografa ovim hercegovačkim rijekama.
Razlog naše posjete Hercegovini bio je promocija značaja pritoka Neretve, njihovog potencijala za turizam, avanturističke i sportske aktivnosti, ali i skretanje pažnje na prijetnje koje ugrožavaju ove rijeke, sa akcentom na male hidroelektrane.
Za četiri dana obišli smo mjesta gdje vas priroda ostavlja bez daha, ali i učestvovali u adrenalinskim avanturama koje čuvari ovih rijeka organizuju s ciljem ukazivanja na sve njihove blagodati.
Ljepota koju pružaju jedinstvena je ne samo u BiH, već i u svijetu.
Posjetili smo i dvije mini hidrocentrale koje su već izgrađene, a čiji je uticaj na biljni i životinjski svijet Trebižata i Bregave već vidljiv.
Hidroelektrana "Peć Mlini" u Grudama je prema riječima Zlatka Grizelja iz naučno istraživačkog udruženja “Versus” već ugrozila floru i faunu Trebižata, a izgradnjom planiranih šest malih elektrana ova rijeka, kaže, bila bi uništena.
“Korist od ovih hidroelektrana je vrlo mala. U slučaju da se izgradi svih šest, Hercegovina bi izgubila mnogo. Ipak, mještani su odlučni da to ne dozvole. Ova koju već imamo bi bila i dobra, kada bi radila samo u vremenu kada su velike količine padavina", rekao nam je Grizelj.
Ovaj čuvar Trebižata odveo nas je na Klokun, jedan od izvora koji napaja Trebižat, a koji je takođe ugrožen željama pojedinaca da steknu profit. Po svojoj izdašnosti Klokun je jedan od jačih izvora u Evropi, a Grizelj tvrdi da je veoma značajan mještanima zbog navodnjavanja, te da oni sigurno neće dozvoliti gradnju hidrocentrale na ovom čudesnom mjestu.
Trebižat, specifičan po mnogo čemu, mjesto je gdje je na obalama prve korake napravio Stanko Zlopaša, iz čapljinskog udruženja “Tajna prirode”, koji organizovanjem kanu-safarija pokušava pokazati sav potencijal ove modro plave rijeke.
Sa Stankom smo se “provozali” Trebižatom, a kanu-safari je idealan za ljubitelje adrenalinskih sportova na vodi. Mirna rijeka sa čestim kaskadama, netaknutom i divljom obalom, ostaviće vas bez daha.
Na dijelu Trebižata koji protiče kroz Ljubuški nalaze se i dva prelijepa vodopada. Za vodopad Kravica sigurno ste čuli, ali i Koćuša plijeni svojom ljepotom. Ono što će spasiti ova dva vodopada od gradnje mini hidrocentrala je Deklaracija “Opštine bez brana” koju je potpisao načelnik Ljubuškog, Vedran Markotić, s ciljem zaštite ovih prirodnih, ali i turističkih potencijala.
Deklaraciju "Opštine bez brana" do sada je potpisalo osam opština u BiH. Ljubuški, Sokolac, Istočno Novo Sarajevo, Novi Travnik, Bihać, Pale, Istočni Stari Grad, Istočna Ilidža i Trnovo, a i sve ostale opštine u BiH imaju mogućnost da se pridruže ovoj inicijativi kako bi sačuvali naše rijeke.
Ante Ilić, radnik Javnog preduzeća "Parkovi", ističe da je Ljubuški, kao lokalna samouprava, jasno stao u zaštitu rijeka time što je potpisao deklaraciju koja se protivi gradnji malih hidroelektrana, te dodao da vodopad Kravica, na kojem se ljeti možete i kupati, godišnje posjeti više od 300.000 turista.
Druga rijeka u čijim ljepotama smo uživali je Bregava, na kojoj takođe već postoji jedna hidrocentrala u selu Do, na entitetskoj granici između Berkovića i Stoca.
Ova hidrocentrala izmijenila je izgled Bregave, a zbog niskog vodostaja u vrijeme naše posjete nije radila, što pokazuje da gradnja hidrocentrala nema velikog učinka u proizvodnji struje. Daleko veći je onaj negativan po životnu sredinu, uključujući i ljude.
To nam je potvrdio Milenko Brkić, mještanin ovog sela, kojem su investitori prilikom gradnje oteli dio zemlje, bez ikakve nadoknade. Borba je kaže, bila uzaludna, a po njega je zbog negodovanja nekoliko puta dolazila i policija.
“Sila je to, sila protiv koje ne možeš ništa. Sve su ovo uništili. Bregava je nekad bila prava rijeka koja se mogla piti”, kaže Brkić.
Da je Bregava nekad bila prepuna života, potvrdio je i Asim Pitić iz "Eco tour-a" u Stocu, koji je rekao da se ovaj predio mogao puno bolje iskoristiti, kako bi uživali svi, a ne samo pojedinci.
"Hidrocentrala u Dolu jeste protočna, ali prilikom izgradnje kanala dugog dva kilometra uništeni su prirodni ambijent i najljepši dijelovi opštine Berkovići. Sve se moglo mnogo bolje iskoristiti kroz izgradnju bungalova, auto-kampova, koji bi bili svima na raspolaganju", kazao je Pitić s kojim smo na Bregavi uživali u kajak-safariju, ali i vodopadu Pjene, malom ali bajkovitom mjestu na kojem se možete kupati ispod samog vodopada.
Posljednji dan naše posjete Hercegovini ostavili smo za Bunu, njen izvor i ušće koji za sada odolijevaju cijevima hidrocentrala.
Oliver Arapović iz ekološkog udruženja "Majski cvijet" za pritoke Neretve bori se već osam godina, a kako ističe na ušću Bune u Neretvu planirane su dvije hidrocentrale koje će u potpunosti uništiti ovaj spomenik prirode.
“Ovo je zaštićeno područje po više kategorija. Bunski kanali su prirodno plodište i matište endemskih vrsta riba. Tim ribama je već milionima godina ovo migratorni put kojim idu u svoju matičnu rijeku. Gradnjom tih elektrana one ne bi imale mogućnost da koriste taj put i da idu u gornji tok Neretve i matičnu rijeku Bunu. Gradnjom bi se uništio biser Hercegovine, ovaj prelijepi spomenik prirode koji je od neprocjenjive vrijednosti”, rekao je Arapović i dodao da uprkos njihovoj borbi investitor još uvijek nije odustao od svojih planova.
“Borba nam tek predstoji, brojni su propusti, a mi treba da ih dokažemo. Tražimo da Grad Mostar gradnju ovih hidrocentrala izbaci iz Urbanističkog plana koji je “nakaradno” donesen još 2012. godine”, poručio je Arapović i istakao da na sastanak sa gradonačelnikom Mostara čekaju od februara.
Bosna i Hercegovina je jedna od posljednjih evropskih zemalja koja može biti ponosna na svoje divlje i prirodne rijeke u kojima živi četvrtina svih ugroženih evropskih ribljih vrsta koje žive u tekućim vodama. Preko 120 brana i malih hidroelektrana je već izgrađeno i koristi se na 240 vodenih tokova u Bosni i Hercegovini. Predlažu se projekti za nekoliko stotina drugih. Mnogi od njih se pripremaju u sijenci, isključujući učešće javnosti u procesu donošenja odluka.
Iskustvo je pokazalo da su, proteklih godina, gubici za lokalne zajednice od izgradnje malih hidroelektrana veći od profita.
Projekat “Koraci ka zaštiti pritoka Neretve: Buna, Bunica, Bregava i Trebižat” kojem je cilj zaštita ovih rijeka, finansira Critical Ecosystem Partnership Fund i ima za cilj da se kroz kombinaciju naučnoistraživačkog rada, promocije i zagovaranja postigne zaštita i održiva upotreba navedenih pritoka Neretve.
