Najviša živa novogodišnja jelka na svijetu nalazi se u Engleskoj. Više od 1.300 lampica, ogromne mašne i neobična istorijska inspiracija bili su ključni da džinovska sekvoja uđe u Ginisovu knjigu rekorda.
Džinovska sekvoja koja raste na sjeveroistoku Engleske proglašena je najvišom živom novogodišnjom jelkom na svijetu, nakon što je ispunila sve uslove Ginisove knjige rekorda.
Drvo se nalazi na imanju Kragsajd u Nortambrlendu, kojim upravlja Nacionalni fond, a sa visinom od 44,7 metara zvanično je ponijelo ovu titulu.
Da bi se rekord priznao, jelka je morala biti dekorisana u skladu sa propisima, što je podrazumijevalo upotrebu najmanje dvije vrste ukrasa. Zbog toga je na sekvoju postavljeno više od 1.300 svjetlećih lampica, kao i dve velike ljubičaste mašne, svaka visoka gotovo dva metra.
Organizacija ukrašavanja nosila je sa sobom niz izazova.
Kako je objasnila Šila Rejson, zadužena za marketing u Nacionalnom fondu, bezbjednost je bila ključni prioritet. Klasični ukrasi nisu dolazili u obzir zbog opasnosti da ih vjetar odnese i povredi posjetioce. Kao alternativu, tim se odlučio za lagane, ali uočljive mašne. Razmatrane su i papirne zvijezde, ali su zbog vremenskih uslova brzo odbačene kao opcija.
Poseban problem predstavljala je tehnička ispravnost rasvjete. Prije nego što su lampice podignute na drvo, svaki svjetlosni niz testiran je na tlu, priključen na prenosive baterije. Kako ističu organizatori, bilo bi gotovo nemoguće zamijeniti neispravne sijalice na desetinama metara iznad zemlje.
Sam proces postavljanja trajao je dva puna radna dana i u njemu su učestvovale tri osobe, uz upotrebu dizalica kako bi se stiglo do najviših dijelova krošnje. Svjetla su raspoređena vertikalno niz drvo, a ne obmotavana oko stabla, čime je izbjegnuto oštećenje kore i ispoštovana tradicija dekorisanja iz viktorijanskog perioda.
Zanimljivo je da ova sekvoja nije najviša na imanju, ali je izabrana zbog povoljne pozicije, pristupačnosti i pravilnog oblika. Paleta boja - plava, ljubičasta i ružičasta - inspirisana je istorijskim balom za poslužno osoblje koji je porodica Armstrong organizovala na imanju još 1894. godine. Dodatni motiv za temu pronađen je u otkrivenoj plesnoj kartici jedne sluškinje, koja je služila kao raspored plesova i partnera tokom večeri.
Jelka se osvjetljava samo nekoliko sati dnevno, kako bi se smanjila potrošnja energije i ublažio uticaj na okolni biljni i životinjski svijet. Uklanjanje ukrasa planirano je za januar, u zavisnosti od vremenskih prilika.
Iako je rekord za najvišu božićnu jelku ikada postavljenu i dalje u vlasništvu drveta iz Sijetla iz 1950. godine, koje je bilo visoko 64,6 metara i imalo 3.600 lampica, ta jelka nije bila živa. Upravo to čini sekvoju iz Kragsajda jedinstvenom u svjetskim razmjerama.
(Mondo/rts.rs)