Izgrađen u čast boginje Atine, zaštitinci istoimenog grada, vijekovima stoji na vrhu brda i svedoči o antičkoj istoriji Evrope.
Posjetioci Akropolja danas mogu da vide prizor kakav nije bio moguć više od 220 godina. U sklopu projekta koji je započet 2017. godine, restaurirana je zapadna fasada Partenona. Konačni cilj je da izgleda gotovo identično kako su je zamišljali njegovi antički graditelji.
Ručni rad i stari sjaj
Poslije osam godina pažljivih restauratorskih radova, stručnjaci su u praznine na zapadnom zabatu ugradili dva nova mermerna bloka, vraćajući ovom slavnom hramu dio njegove nekadašnje celovitosti.
Obnova nije bila nimalo jednostavna. Novi mermer dopremljen je iz kamenoloma u blizini Atine, odakle su i stari graditelji nabavljali kamen prije gotovo 2.500 godina. Svaki blok ručno je obrađen, pažljivo podignut na veliku visinu i uklopljen među originalne dijelove građevine uz milimetarsku preciznost. Jedan od ugrađenih blokova sastavljen je od sačuvanih antičkih fragmenata dopunjenih novim mermerom, dok je drugi izrađen u potpunosti od novog kamena.
Partenon je tokom vijekova pretrpio brojna razaranja, od zemljotresa i ratova do eksplozija, ali i ranijih restauracija koje nisu uvijek bile uspješne. Veliki dio skulptura sa zabata odnijet je početkom 19. vijeka u Englesku, gdje se i danas nalaze, zbog čega Grčka već godinama vodi pregovore o povratku.
Najnovija restauracija predstavlja još jedan korak u dugoročnom projektu očuvanja jednog od najpoznatijih spomenika antičkog svijeta. Ujedno, ovo je i podsjetnik koliko savremena nauka i konzervacija mogu da pomognu u očuvanju nasljeđa starog nekoliko milenijuma.
(EUpravo zato/Smithsonian)