• Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Šta se tačno dešava u tijelu kada se davite

 Vesna Kerkez
Autor Vesna Kerkez

Šta se dešava u tijelu kada se davite u vodi i kako da spriječite fatalni ishod.

 Šta se dešava u tijelu kada se neko utopi Izvor: Shutterstock/petr tkachenko 83

Slučaj Mateja Periša, 28-godišnjeg mladića iz Hrvatske za kojim je tragala cijela Srbija više od četiri mjeseca, dobio je tužan epilog. DNK analiza tijela koje je prije nedjelju dana pronađeno u Dunavu, na Adi Huji, potvrdila je da je riječ o ovom mladiću koji je nestao 31. decembra u Beogradu, uoči novogodišnje noći. Prema preliminarnom nalazu obdukcije, smrt je nastupila nenasilnim putem, Matej se utopio iako je bio sjajan plivač. 

Kako je moguće da se osoba utopi ako zna da pliva, šta je to što se dešava u tijelu i kako uopšte sprečiti da dođe do fatalnog ishoda, objasnili su stručnjaci.

Možda će vas zanimati

Utapanje predstavlja oblik gušenja, a smrt nastupa nakon što voda uđe u pluća i zaustavi proces disanja. Pluća postaju teška, a kiseonik prestaje da stiže u srce. Bez snabdijevanja kiseonikom, tijelo se gasi. Prosječna osoba može da zadrži dah oko 30 sekundi. Za djecu, ovo vrijeme je kraće. Osoba koja je odličnog zdravlja i obučena za ronjenje obično može da zadrži dah samo 2 minuta. Ako je osoba napunila pluća vodom 4 do 6 minuta bez reanimacije, dolazi do oštećenja mozga i na kraju smrti od utapanja.

Da li je moguće utapanje u plitkoj vodi?

Nije potrebna velika dubina, niti količina vode da bi se osoba utopila. Svake godine se ljudi dave u kadama, plitkim jezerima, pa čak i u malim barama. Količina tečnosti koja je potrebna da izazove "zatvaranje" pluća varira u zavisnosti od sljedećih faktora:

  • godina,
  • težine,
  • zdravlja disajnih puteva.

Neka istraživanja pokazuju da osoba može da se udavi u 1 mililitru tečnosti za svaki kilogram koji teži. Dakle, osoba teška oko 64 kg mogla bi da se udavi nakon što proguta samo četvrtinu šolje vode. Takođe, postoji mogućnost i da se osoba utopi na suvom nekoliko sati nakon što se nagutala vodom. Ovo je poznato kao sekundarno utapanje. Postoji i suvo utapanje, koje se odnosi na utapanje koje se dešava manje od sat vremena nakon što se napune pluća vodom. Stručnjaci upozoravaju da ukoliko ste progutali značajnu količinu vode ili ste bili blizu utapanja, odmah potražite hitnu pomoć, čak i ako vam se čini da je sve u redu.

Faze utapanja

Utapanje se dešava veoma brzo, ali se odvija u fazama. Faze mogu trajati između 10 i 12 minuta prije nego što nastupi smrt. Ako se dete davi, to se može dogoditi mnogo brže.

Ovo su faze davljenja u vodi:

  • Prvih nekoliko sekundi nakon udisanja vode, davljenik je u stanju "borbe ili bijega" dok se bori da diše.
  • Kako disajni put počinje da se zatvara kako bi spriječio da više vode uđe u pluća, osoba će početi nehotice da zadržava dah. To traje do 2 minuta, dok ne izgubi svijest.
  • Osoba je bez svijesti. Tokom ove faze, još uvijek postoji mogućnost da se reanimira i spase život. Disanje prestaje i srce se usporava. Ovo može da traje nekoliko minuta.
  • Tijelo ulazi u stanje koje se naziva hipoksična konvulzija. Ovo može da izgleda kao napad. Bez kiseonika, tijelo počinje da poprima plavu boju i javlja se nevoljno trzanje.
  • Mozak, srce i pluća se u potpunosti gase i dolaze u stanje kada ne postoji mogućnost oživljavanja. Ova posljednja faza utapanja naziva se cerebralna hipoksija i praćena kliničkom smrću.

Kako spriječiti utapanje?

Utapanje se dešava brzo, tako da je važno odmah reagovati kako bi se spriječio fatalan ishod. U većem riziku od davljenja su djeca od 5 do 14 godina, kao i adolescenti i odrasli preko 65 godina. U najraniviju grupu spadaju djeca mlađa od 5 godina, a u odnosu na žene, muškarci su u većem riziku, posebno tinejdžeri.

Postoji nekoliko stvari koje možete da uradite da biste smanjili rizik od utapanja.

  • Časovi plivanja - časovi licenciranog instruktora mogu da pomognu da se djeca i odrasli manje plaše vode, a takođe im daju prave informacije o tome koliko voda može da bude opasna.
  • Uvijek nadgledajte decu u vodi - kada se djeca igraju na bilo kom izvoru vode, bilo da je u pitanju kada, tuš, ili čak i mini bazen, nikada ih ne ostavljajte bez nadzora. Zapamtite, djeca ne moraju da budu u dubokoj vodi da bi se udavila. Ovo može da se desi čak i u plitkoj vodi.
  • Držite pojas za spasavanje ili gumu pri ruci - kad god provodite vrijeme u bazenu ili jezeru, uvjerite se da postoje plutajući predmeti za koje davljenik može da se uhvati. Djeca koja još ne znaju da plivaju bez nadzora trebalo bi da nose prsluke za spasavanje na naduvavanje, gume ili "mišiće" na rukama kako bi bila bezbjedna.
  • Ne ulazite u vodu ako ste pili alkohol - ograničite konzumaciju alkohola, posebno u vrućim danima kada ćete vjerovatno biti više dehidrirani nego inače kada ste blizu vode ili planirate da plivate.
  • Naučite reanimaciju - idite na časove reanimacije. Ako neko počne da se davi, važno je da ste u stanju da ga oživite dok čekate da stigne hitna pomoć.

MONDO

Pročitajte i ovo

Komentari 0

Komentar je uspješno poslat.

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

NAJNOVIJE

Dnevni horoskop