Mozak može da zadrži određeni stepen svijesti satima nakon što ljekari proglase pacijenta mrtvim, pokazali su podaci izneseni na naučnoj konferenciji u Arizoni.
Nakon proučavanja iskustava bliske smrti onih koji su se oporavili nakon srčanog zastoja, jedna od učesnica konferencije pozvala je na ponovnu procjenu "reverzibilnosti smrti", poručujući da bi ljekari trebalo da duže vrijeme nastave sa pokušajima reanimacije pacijenata.
Ona je napomenula da bolnice treba da ponovo procjene napore tokom reanimacije i tačku u kojoj počinju sa uzimanjem organa za doniranje, prenosi "Tajms".
Kako se navodi, smrt se definiše kao nepovratan prekid cirkulatorne i moždane funkcije, ali tačan trenutak u kojem se to dešava teže se određuje nego što se ranije mislilo.
Student na Državnom univerzitetu Arizone Ana Fauler rekla je da prelaz između života i smrti možda nije iznenadno isključivanje svijesti, već postepeni proces koji nauka može sve više ne samo da odlaže već i da direktno osporava.
Na sastanku Američkog udruženja za unapređenje nauke u Finiksu, ona je istakla da novi dokazi ukazuju na to da biološke i neuronske funkcije ne prestaju naglo.
Umjesto toga, one opadaju u trajanju od više minuta do sati, što sugeriše da se smrt odvija kao proces, a ne kao trenutni događaj.
"Studije srčanog zastoja pokazuju da se do 20 odsto preživjelih sjeća svjesnih iskustava tokom perioda odsutne kortikalne aktivnosti, a neki prijavljuju i provjerljive percepcije", ukazala je Fauler.
Studija iz 2019. godine otkrila je da je mozak sposoban da emituje električne signale mnogo minuta nakon smrti ili čak satima ako je sačuvan.
Direktor istraživanja intenzivne njege i reanimacije na Univerzitetu u Njujorku Sem Parnija rekao je da je vjerovatno da će mnogim ljudima koji umru u bolnici posljednja stvar koju čuju biti ljekar koji izgovara riječi "vrijeme smrti", jer ostaju svjesni duže nego što se očekivalo.
(Srna)