Da li ste primijetili da u posljednje vrijeme zijevate više nego ikada ili neko od vaših bliskih ljudi iz okruženja?
- Zijevanje pomaže mozgu da se ohladi i razmišljate jasnije.
- Ljudi češće zijevaju zimi nego ljeti, posebno nakon boravka napolju.
- Zijevanje može da bude zarazno i poboljšava pažnju i mentalnu efikasnost.
Zijevanje je uzelo maha u posljednje vrijeme. Mnogo je ljudi koji se žale na umor, čak i ako imaju kvalitetan san. Zijevanje može da bude više od znaka pospanosti ili pokazivanja dosade. Zima donosi više zijevanja nego ljeto, tvrdi istraživanje koje sugeriše da to može da bude način da mozak "ohladi" sam sebe. Prema teoriji hlađenja mozga, piše NBS news, zijevanje ima svoj smisao jer pomaže u kontroli temperature mozga, što omogućava jasnije razmišljanje.
Istraživači su takođe primijetili sezonske varijacije u učestalosti zijevanja. Ljudi izgleda zijevaju češće zimi, nakon što provedu duže vrijeme napolju na hladnijem vazduhu, nego ljeti na vrućini.
"Ljudi imaju manju vjerovatnoću da zijevaju kada je temperatura okoline viša od tjelesne temperature, jer duboko udisanje toplijeg vazduha od tijela ne bi rezultiralo hlađenjem", kaže Endru Galap, postdoktorski istraživač na Odeljenju za ekologiju i evolucionu biologiju na Univerzitetu Prinston u Nju Džerziju.
Istraživanje, objavljeno u časopisu Frontiers in Evolutionary Neuroscience, sprovedeno je u Tusonu u Arizoni, klimi u kojoj termometar rutinski prelazi ljudsku tjelesnu temperaturu od 37 °C. Istraživači su uporedili učestalost zaraznog zijevanja kod 80 ljudi koji su bili napolju u zimskim uslovima u Tusonu, sa umjerenijim temperaturama i nešto višom vlagom i kod 80 ljudi tokom ranog ljeta, kada je vrijeme toplije, a vlažnost relativno niska.
Istraživači su ljudima na ulici dali upitnik o zaraznom zijevanju. Upitnik je sadržao 20 fotografija ljudi koji zijevaju i pitanja o tome koliko su učesnici vremena proveli napolju prije ankete, koliko su spavali prethodne noći i koliko često zijevaju tokom eksperimenta.
Ljudi zijevaju iz dva glavna razloga: spontano, zbog umora, stresa, promjena u mentalnoj ili fizičkoj aktivnosti i usklađeno sa cirkadijalnim ritmom tijela, kaže Galap, vodeći autor istraživanja. Zijevanje može biti i socijalno zarazno. Vidjeti, čuti, pročitati ili pomisliti na zijevanje može da izazove isto kod vas.
Naučnici su otkrili da je tokom zime gotovo polovina učesnika zabilježila zijevanje tokom eksperimenta, u poređenju sa oko četvrtinom učesnika ljeti. Zijevanje je takođe bilo povezano sa vremenom provedenim napolju u tim klimatskim uslovima.
Galap objašnjava da zijevanje može da djeluje poput radijatora automobila, uklanjajući pretoplu krv iz mozga i uvodeći hladniju krv iz pluća, ruku i nogu. Baš kao što pregrijan motor ne funkcioniše dobro, ni pregrijan mozak ne radi optimalno.
"Zijevanje funkcioniše tako da poboljša pažnju i mentalnu efikasnost vraćanjem optimalne temperature mozga. Dakle, trebalo bi ga smatrati dobrim, a ne lošim", ističe Galap.
Ako ste zijevali dok ste čitali ovaj članak, to može da znači da jednostavno "oštrite" mozak kako biste bili budniji.
(Mondo.rs)