Kraći dani i duge večeri provedene pod ćebetom, jedan su od glavnih "simbola" zimskog perioda i hladnijih mjeseci. To je period kada šetnje zamenjuju serije, a šaku oraha, uglavnom kesica grickalica. Topli, zaslađeni napici postaju uteha, a kolači ritual.
Stručnjaci iz Savjetovališta za ishranu Instituta "Batut" upozoravaju da upravo ta kombinacija: smanjena fizička aktivnost, kaloričniji obroci i manji unos svežih namirnica, postepeno dovodi do osjećaja umora i povećanja tjelesne mase.
Dva do tri kilograma tokom zime možda ne deluju dramatično. Ukoliko se taj ciklus ponavlja iz godine u godinu, za pet godina možemo imati i 10 do 15 kilograma viška, ovo zaniči i znatno veći rizik za povišen krvni pritisak, dijabetes tipa 2 i kardiovaskularne bolesti.
Hrana koja teši i grije, ali ne utiče negativno na naše zdravlje
Ishrana zimi ne mora da bude restriktivna, ali stručnjaci upozoravaju da bi svakako trebala da bude promišljena. Preporuka je da biramo namirnice bogate vitaminima, mineralima i antioksidansima, kako bi se zaštitili, ali nam one istovremeno pružaju osjećaj topline i sitosti.
Na prvi pogled ne djeluje tako, ali i u zimskim mesecima, priroda nam nudi vrijedne saveznike: jabuke, mandarine, pomorandže, kivi, šargarepu, celer, cveklu, karfiol, brokoli. Posebno mjesto ima kiseli kupus, tradicionalna namirnica bogata vitaminom C i probioticima koji doprinose zdravlju crevne flore, a samim tim i imunitetu.
Prema navodima Mejo klinike, upravo je raznovrsna ishrana bogata voćem i povrćem ključna za jačanje imunog sistema, jer obezbeđuje vlakna, fitonutrijente i antioksidanse koji smanjuju upalne procese u organizmu.
I sve započinje doručkom, umjesto kjafe na prazan stomak, toplim napicima poput čaja sa malo meda, možemo podstaći cirkulaciju. Ovsene, ražane ili speltine pahuljice, proso ili heljda uz orašaste plodove i voće su sjajni izvori energije, a alternativa su integralni hljeb sa mladim sirom i salatom ili omlet sa povrćem.
Drugim riječima, kombinacijom složenih ugljenih hidrata, proteina i zdravih masti doprinosimo dužem osjećaju sitosti i stabilnijem nivou šećera u krvi.
Najveći izazov tokom zime često predstavljaju večernji sati. Upravo tada posežemo za brzom hranom, pecivima i slatkišima. Stručnjaci sugerišu da zdravija alternativa može da bude podjednako ukusna: salata od cvekle i kupusa, rendana šargarepa sa jabukom i celerom, grilovano povrće uz integralni hljeb ili lagani omlet. Sve češće su prisutne i takozvane "obrok-salate", kombinacije sočiva i povrća, krompira i kupusa, ili pečene bundeve sa šargarepom.
Uz malo planiranja i mašte, ishrana tokom zime ne mora da bude nezdrava i potencijalno ugrožavajuća po zdravlje jer namirnice koje možemo naći u prodavnici tokom tih mjeseci, nude dovoljno raznovrsnosti da obezbijede ukusne i nutritivno bogate obroke.
Šta bi trebalo da se jede jednom dnevno i jednom sedmično?
Jedan obrok dnevno u zimskom periodu trebala bi da bude i supa ili čorba od povrća, šargarepe, celera, bundeve, sočiva, karfiola ili brokolija. Topli obroci ne samo da griju, već produžavaju osjećaj sitosti.
Meso poput piletine ili govedine može da bude dio takvih jela, a sporim kuvanjem čuvaju se hranljive materije.
Tokom nedelje u obroke je važno uključiti i ribu poput skuše ili sardine, zbog omega-3 masnih kiselina koje imaju značajnu ulogu u očuvanju zdravlja srca i smanjenju upalnih procesa.
(EUpravo zato/ Batut/Mejo klinika)