Klima sama po sebi nije uzrok prehlade, ali nepravilna upotreba može da poveća rizik od infekcija, ističe neurofiziolog dr Dragan Hrnčić.
Visoke ljetnje temperature ponovo su otvorile pitanje da li klima uređaji izazivaju prehladu ili je riječ o jednom od najrasprostranjenijih ljetnjih mitova.
"Klima sama po sebi nije uzročnik prehlade, ali može doprinijeti njenom nastanku ukoliko je nepravilno koristimo, naročito tokom ljetnjih mjeseci", rekao je dr Hrnčić u Jutarnjem programu RTS-a.
Prema njegovim riječima, hladan i suv vazduh isušuje sluznicu disajnih puteva, koja predstavlja prvu liniju odbrane od virusa i bakterija.
"Kada dugo boravimo u klimatizovanoj prostoriji, u kojoj je temperatura veoma niska, a vazduh suv, isušujemo sluznicu respiratornog trakta, pa ona gubi svoje odbrambene funkcije", objasnio je Hrnčić.
Zbog toga se mogu javiti suvo grlo, peckanje u očima, kijanje i kašalj, ali to ne mora da znači da je riječ o infekciji.
"Dok god nemamo povišenu tjelesnu temperaturu i dok su simptomi blagi i prolazni, možemo ih pripisati tome da su posljedica klimatizacije", naveo je Hrnčić.
Dodao je i da pojava povišene tjelesne temperature može da ukaže na infekciju i da je tada potrebno obratiti se ljekaru.
Posebno su osjetljive osobe koje boluju od astme i hronične opstruktivne bolesti pluća, kao i ljudi koji dugo rade za računarom, jer rjeđe trepću, zbog čega je suzni film koji štiti oči manje efikasan.
Izbjegavajte direktan udar klime
Hrnčić je upozorio i na značaj redovnog održavanja klima uređaja.
"Ti filteri mogu da budu izvor različitih buđi, plijesni, gljivica i drugih mikroorganizama. Zbog toga moramo redovno da servisiramo klimu i čistimo filtere", naglasio je Hrnčić.
Savjetovao je i da izbjegavate direktno strujanje hladnog vazduha ka licu, vratu ili grudnom košu.
"Po svaku cijenu treba izbjeći direktan udar klime u organizam", rekao je Hrnčić.
Kada je riječ o podešavanju temperature, preporuka je da razlika između spoljašnje i unutrašnje temperature ne bude prevelika.
"Dvadeset šest ili 27 stepeni unutar prostorije, ako je napolju 35 ili 36, sasvim je zadovoljavajuće. Ne treba ići na 19 ili 20 stepeni", istakao je Hrnčić.
Dodaje da je bolje da klima radi neprekidno, u blažem režimu, nego da se često uključuje i isključuje.
(RTS/MONDO)