Dr Nenad Macanović, specijalista oftalmologije, otkriva kako sačuvati vid, koliko ekrani utiču na oči, kada su potrebni pregledi i kako se liječi katarakta.
Zdravlje očiju danas je tema koja se tiče svih generacija - od djece koja sve više vremena provode pred ekranima, do starijih kod kojih se problemi sa vidom često povezuju sa kataraktom. Promjene vida, suvoća i zamor očiju, redovni pregledi, ali i mogućnost besplatnog uklanjanja katarakte za osigurane pacijente, pitanja su o kojima se sve više govori kada je riječ o očuvanju vida.
Dr Nenad Macanović, specijalista oftalmologije u specijalnoj privatnoj klinici “Medico Laser” iz Banjaluke, za MONDO govori o najčešćim problemima sa vidom, uticaju dugotrajnog gledanja u ekrane, sve većem broju djece koja nose naočare, preventivnim pregledima, ali i katarakti - šta je, kako se prepoznaje i kada je operacija jedino rješenje.
Kako objašnjava, pacijenti se najčešće javljaju zbog slabljenja vida, bola u oku i povreda, odnosno traumatizacije oka.
Kod djece i mlađih osoba slabljenje vida uglavnom je povezan o sa refraktivnim anomalijama - kratkovidnošću, dalekovidnošću i astigmatizmom. Kod starije populacije uzrok je najčešće katarakta, dok su povrede oka posebno česte kod radnika koji obavljaju fizičke poslove bez zaštitnih naočara.
Upravo su povrede oka među problemima koje je moguće relativno jednostavno spriječiti.
"Najlakše je spriječiti povrede oka dosljednim korištenjem zaštitne opreme, kao i iritacije nastale izlaganjem oka nečistoćama i hemikalijama", kaže dr Macanović.
Sa druge strane, refraktivne mane i kataraktu nije moguće spriječiti na isti način. Kada je riječ o katarakti, kako ističe, ne postoji lijek ili kap koja može izliječiti ovo oboljenje.
"Za kataraktu nigdje u svijetu ne postoji kapi ili lijek koji je može izliječiti - hirurgija je jedini efikasan metod", navodi dr Macanović.
Sve više mladih ima problem sa suvim okom
Dugotrajno gledanje u telefone i računare posebno je postalo dio svakodnevnog života, a posljedice se, prema riječima oftalmologa, već primjećuju.
"U praksi primjećujemo da sve mlađe osobe pate od sindroma suvog oka, jer pri koncentrisanom radu na blizinu trepćemo znatno rjeđe nego što je potrebno. Zbog toga suze brže isparavaju", objašnjava on.
Dugotrajno gledanje u ekrane, prema njegovim riječima, primarno uzrokuje problem takozvanog suvog oka, ali može dovesti i do poremećaja u koordinaciji pokreta očiju.
Zbog toga preporučuje pravljenje pauza tokom rada za računarom, i to na svakih 20 minuta, kao i češće treptanje. Posebno je važno da djeca vrijeme pred ekranima zamijene boravkom na otvorenom i aktivnostima koje podrazumijevaju gledanje na daljinu.
"Preporuka je praviti pauze na svakih 20 minuta, češće treptati, a djecu što više usmjeravati na boravak na otvorenom kako bi se mišići oka opustili", kaže dr Macanović.
Zašto sve više djece nosi naočare?
Sve je više djece koja naočare počinju nositi u ranijem uzrastu nego što je to bio slučaj prije nekoliko decenija. Kao jedan od razloga za ovu promjenu dr Macanović navodi činjenicu da djeca danas provode znatno više vremena pred ekranima.
"Rad na blizinu zahtijeva stalnu aktivaciju očnih mišića i konvergenciju, što mijenja fiziologiju oka i dovodi do učestalije pojave kratkovidnosti kod najmlađih", objašnjava on.
Zbog toga, dodaje, treba ograničiti vrijeme koje djeca provode pred ekranima i podsticati boravak u prirodi.
Kada treba otići na pregled?
I osobe koje nemaju nikakve tegobe trebalo bi da vode računa o zdravlju očiju. Prvi obavezni pregledi obavljaju se u predškolskom i školskom uzrastu, dok kod osoba koje u mladosti nemaju problema redovni pregledi, prema preporuci dr Macanovića, postaju posebno važni nakon 45. ili 50. godine.
Tada dolazi do prirodnog slabljenja vida, pa bi svako trebalo da uradi sistematski oftalmološki pregled.
Kod pacijenata sa hroničnim stanjima učestalost pregleda određuje se individualno.
Katarakta jedan od najčešćih problema
Jedan od najčešćih problema u starijoj populaciji jeste katarakta, odnosno mrena.
"Katarakta je zamućenje očnog sočiva i predstavlja jedno od najčešćih oboljenja u populaciji. Svako zamućenje sočiva, pa i ono najmanje, medicinski se definiše kao katarakta, dok je u narodu taj poremećaj poznatiji pod nazivom mrena", objašnjava dr Macanović.
Katarakta je specifična i po tome što najčešće nema druge simptome osim postepenog pada vida. Vidna oštrina ne nestaje naglo, već se pogoršava tokom vremena, na jednom ili oba oka.
"Čim osoba u starijim godinama primijeti slabljenje vida, treba se obratiti oftalmologu radi detaljnog pregleda i dijagnostike", savjetuje dr Macanović.
Postoje i posebne vrste katarakte, uključujući urođene katarakte, kao i one koje mogu nastati nakon traume oka, hirurških zahvata ili zbog djelovanja pojedinih lijekova.
Ko ima pravo na operaciju katarakte preko Fonda?
Za osiguranike zdravstvenog osiguranja Republike Srpske postoji mogućnost operacije katarakte o trošku Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske u specijalnoj privatnoj klinici “Medico Laser” iz Banjaluke
"Pravo na operaciju o trošku Fonda imaju svi osiguranici zdravstvenog osiguranja Republike Srpske. Do uputnice se dolazi vrlo jednostavno - putem nadležnog ljekara porodične medicine", navodi dr Macanović.
Kako dodaje, ustanova u kojoj radi ima važeći ugovor sa Fondom, tako da osigurani pacijenti koji žele da riješe problem katarakte to mogu učiniti u toj ustanovi.
Operacija traje svega 10 do 15 minuta
Operacija katarakte spada u dnevnu, odnosno ambulantnu hirurgiju. Pacijent se nakon zahvata u pravilu istog dana vraća kući.
Prva kontrola obavlja se sutradan ili dva dana nakon operacije. Nakon toga slijedi lokalna terapija, uz standardizovane kontrolne preglede.
Prema riječima dr Macanovića, postoperativne komplikacije i teže zapaljenske reakcije su izuzetno rijetke, pa se pacijent već nakon nekoliko dana može vratiti svakodnevnim aktivnostima.
"Standardna operacija katarakte kod iskusnog hirurga traje između 10 i 15 minuta. Naravno, trajanje može varirati u zavisnosti od drugih faktora, jer nije svaka katarakta ista", kaže on.
Dodaje da su tehnika i tehnologija koje primjenjuju potpuno identične onima koje se koriste u vodećim svjetskim oftalmološkim centrima.
Liste čekanja mjere se danima, a ne mjesecima
Kada je riječ o dostupnosti operacije, jedan od razloga zbog kojih, kako navodi dr Macanović, nema dugih lista čekanja jeste broj operatera koji se bave hirurgijom katarakte.
"Liste čekanja se kod nas mjere danima, a ne mjesecima, prvenstveno zato što u timu imamo više operatera koji se bave hirurgijom katarakte", navodi on.
Posebno ističe pacijente koji dolaze iz udaljenijih opština, zbog čega nastoje da problem riješe u najkraćem mogućem roku.
Na kraju razgovora, dr Macanović podsjeća da zdravlje očiju ne treba uzimati zdravo za gotovo.
"Najvažnije je da čovjek osluškuje svoje tijelo i brine o očima".
"Život ulazi na oči"
Veliki procenat informacija iz spoljnog svijeta primamo upravo putem čula vida, zbog čega gubitak vida ne predstavlja samo zdravstveni problem, već značajno utiče na svakodnevni život.
"Kada čovjeku koji je izgubio vid vratite mogućnost da ponovo vidi, vi mu ne popravljate samo kvalitet života, već mu na neki način i produžavate život. Zato čuvajte svoje oči - jer život ulazi na oči", poručuje dr Macanović.
U narednom periodu MONDO će objavljivati i autorske tekstove ljekara sa ove oftalmološke klinike, koji će čitaocima približiti različite teme iz oblasti zdravlja očiju i vida, najčešće probleme, mogućnosti savremene dijagnostike i liječenja, kao i značaj pravovremenih pregleda i prevencije.