Tehnološke platforme poput Spotify-a, YouTube-a, TikTok-a i X-a pokrenule su masovno čišćenje mreža od takozvanog "AI slop-a" - jeftinog, masovno generisanog sadržaja i lažnih pesama kojima botovi zagušuju internet i izvlače novac iz fondova za autore.
Moralo je i do toga da dođe: tehnološki giganti koji su svijetu podarili generativnu vještačku inteligenciju konačno se suočavaju sa njenim najprljavijim nusproizvodom - AI smećem koje je, praktično preko noći, preplavilo internet, a prije svega društvene mreže.
Naime, Silicijumska dolina pokrenula je veliko čišćenje ove digitalne kanalizacije. Spotify, YouTube, LinkedIn, TikTok, X i praktično svi ostali brišu stotine hiljada naloga i milione objava zatrpanih onim što je u međuvremenu postalo poznato kao "AI slop", odnosno AI smeće.
Riječ je o izrazu koji je toliko ušao u svakodnevnu upotrebu da ga je Merriam-Webster proglasio riječju godine za 2025. Naravno, "slop" nije baš svaki sadržaj koji izbaci AI. To je specifičan, jeftin i lako zaboravljiv sadržaj koji se jednostavno proizvodi, još lakše širi i konzumira, a zatim istog trenutka zaboravlja. Kako to slikovito opisuje New York Times (NYT), to je fast fashion koji potiskuje couture, ružičasta sluz koja proždire biftek.
Brojke koje prenosi Jutarnji su zapanjujuće. Spotify je za samo dvanaest mjeseci izbrisao više od 75 miliona "spam" pjesama. Da biste shvatili razmjere, cijeli aktivni katalog Spotify-a broji oko 100 miliona pjesama. To znači da je kompanija izbrisala količinu koja odgovara gotovo tri četvrtine svega što legitimno postoji na platformi. A priliv ne prestaje - Sem Dubof iz Spotify-a otkrio je da botovi svakodnevno na servere ubacuju oko 100.000 novih "pjesama", od kojih veliki dio nikada ne čuje nijedan pravi slušalac.
Zašto bi se neko uopšte trudio da generiše milione pjesama koje niko ne sluša? Zato što je računica krajnje jednostavna: svaki stream duži od 30 sekundi donosi autorsku naknadu. Postavite stotine AI-generisanih "beatova", pustite botove da ih "preslušavaju" i polako izvlačite novac iz zajedničkog fonda honorara koji bi inače pripao pravim muzičarima.
A taj fond nije mali - Spotify svake godine isplati oko 11 milijardi dolara. Francuski Deezer je, kako prenosi NYT, otkrio da je gotovo polovina pjesama koje svakodnevno stižu na platformu vještački generisana. Apple Music procjenjuje da je više od trećine svega što se na njega otpremi djelo AI-ja.
Google-ovi istraživači su za YouTube osmislili sistem pod nazivom Scalable Cluster Termination System, koji je za šest mjeseci izbrisao oko 130.000 kanala sa nekvalitetnim sadržajem. Umjesto da procjenjuje svaki video pojedinačno, algoritam je tražio određene obrasce - tempo objavljivanja, ponavljanje šablona i koordinisano ponašanje.
Na taj način je otkrio 50.000 "klastera" naloga koji su se ponašali na neobično sličan način i obrisao ih. Vrijedi napomenuti da broj od 130.000 dolazi iz akademskog rada, a ne iz zvaničnog saopštenja YouTube-a. Zato ovaj podatak treba uzeti sa određenom rezervom, ali je pravac u kojem platforma ide sasvim jasan.
Da nije riječ o malim igračima pokazuje i jedan raniji talas brisanja sa početka 2026. godine. YouTube je tada uklonio 16 velikih kanala koji su zajedno imali oko 35 miliona pretplatnika, 4,7 milijardi pregleda i, prema procjenama, skoro 10 miliona dolara godišnje zarade. Jedan od najpopularnijih slop kanala je, prema procjeni analitičkog alata Kapwing, zarađivao oko 4,25 miliona dolara godišnje - sve dok nije izbačen iz programa monetizacije. Kapwing je takođe izračunao da je više od 20 odsto prvih kratkih videa, odnosno "shorts" snimaka, koje YouTube prikazuje novim korisnicima zapravo AI slop.
TikTok je samo tokom prva tri mjeseca ove godine uklonio više od 377.000 videa zbog kršenja pravila o vještačkoj inteligenciji. Platforma je istovremeno automatski označila više od tri milijarde AI-generisanih snimaka. Na X-u je, prema startup-u za detekciju Pangram, gotovo polovina objava dužih od 50 riječi napisana uz pomoć AI-ja. Zbog toga je platforma ove godine zabranila aplikacije koje plaćaju botove da objavljuju sadržaj. LinkedIn je uveo dugme “Izgleda kao AI slop”, dok Pinterest i TikTok testiraju opcije pomoću kojih korisnici mogu sami da smanje količinu vještački generisanog sadržaja u svom feed-u.
Ono što cijelu priču čini gotovo tragikomičnom jeste činjenica da su mnoge kompanije koje sada čiste AI smeće upravo one koje su omogućile njegov nastanak, a na neki način ga čak i podsticale.
"AI slop je mač sa dvije oštrice - mnoge platforme su zbog njega zabilježile rast angažovanja", rekao je za New York Times Pol Šovlin, stručnjak za AI sa Univerziteta Ohajo.
Problem je nastao kada je količina tog smeća, poput hiljada naloga sa sadržajem "Shrimp Jesus" ili "My Child Made This", postala toliko velika da korisnici više nisu mogli da pronađu kvalitetan sadržaj zbog kojeg dolaze na ove platforme. Prvi Shrimp Jesus možda je i mogao da bude zabavan - ali ko tačno želi da gleda 115-hiljaditu verziju iste stvari?
Google je možda najbolji primjer ove kontradikcije. Kompanija je svoj AI model Gemini ubacila u pregledač, mejlove, mape i servise za putovanja, dok istovremeno šef YouTube-a Nil Mohan "upravljanje AI slopom" proglašava jednim od prioriteta za ovu godinu. Meta je u julu obećala da će podržati evropski sporazum o obaveznom označavanju AI sadržaja. Istog mjeseca je, međutim, pustila generator slika koji je javne Instagram profile automatski koristio kao referentni materijal, da bi funkciju povukla samo tri dana kasnije zbog bijesa korisnika.
Lov na AI smeće ima i svoje kolateralne žrtve, odnosno slučajeve u kojima algoritmi pogriješe. Kada sistem kažnjava određene obrasce ponašanja - iste šablone, usklađene rasporede objavljivanja i zajedničku infrastrukturu - na udaru mogu da se nađu i potpuno legitimni “faceless” kreatori koji nikada nisu koristili AI.
Neki stručnjaci za digitalne tehnologije već upozoravaju da bi Google-ov pristup mogao da ode predaleko i kazni one koji jednostavno objavljuju mnogo sadržaja. YouTube tvrdi da ima "robusne zaštitne mehanizme" i da manje od jedan odsto ugašenih kanala uspješno uloži žalbu. Međutim, čak i jedan odsto od 130.000 znači da su stotine kreatora mogle da budu obrisane greškom.
Za razliku od Amerike, gdje se sve svodi na dobrovoljne poteze pojedinačnih platformi, Evropska unija je 2. avgusta povukla konkretan regulatorni potez. Tog dana stupio je na snagu Član 50. Akta o vještačkoj inteligenciji, koji uvodi obavezu transparentnosti. AI-generisani sadržaj mora da ima jasnu oznaku i mašinski čitljiv trag, deepfake sadržaj mora biti označen, a chatbotovi moraju da kažu da nisu ljudi. Kazne nisu simbolične - mogu dostići 15 miliona evra ili tri odsto globalnog godišnjeg prometa. Obaveza mašinskog označavanja postojećih generativnih sistema počinje da važi 2. decembra.
Drugim riječima, ono što Silicijumska dolina trenutno radi dobrovoljno, uskoro postaje zakonska obaveza za evropske kompanije, ali i sve druge koje svoj sadržaj nude korisnicima u Evropi.
Kamil Fransoa sa Univerziteta Kolumbija, koja proučava štetne digitalne tehnologije, za New York Times je sažela suštinu problema. Različiti načini na koje platforme pokušavaju da se izbore sa slop sadržajem pokazuju da je riječ o sistemskom problemu, a ne o "lošoj klasi sadržaja koju možemo jednostavno definisati i ukloniti". AI je, na kraju krajeva, kreativni alat - a platforme koje se loše izbore sa ovim izazovom rizikuju da njihovi korisnici jednostavno odu negdje drugde.
Veliko brisanje, dakle, nije kraj priče. Prije bi se moglo reći da je industrija konačno shvatila da zagađenje koje je sama pustila u opticaj počinje da uništava upravo ono na čemu zarađuje - želju korisnika da sadržaj koji gledaju, slušaju i čitaju barem donekle potiče od pravih ljudi.