Predsjednik RS Milorad Dodik predložio je danas u uvodnom obraćanju u Narodnoj skupštini RS na početku posebne sjednice, niz zaključaka među kojima su zahtjev Vladi Republike Srpske da povuče Izvještaj Komisije o događajima u i oko Srebrenice od 10. do 19. jula 1995. godine i stavi ga vansnage.

"Predlažem da Narodna skupština RS u cilju objektivnog sagledavanja događaja u Srebrenici i srebreničkoj regiji, ali i Sarajevu, u periodu od 1992-1995. godine, a zbog jačanja povjerenja i tolerancije među narodima u BiH, konačnog pomirenja i suživota sadašnjih i budućih generacija, sugeriše formiranje nezavisne međunarodne Komisije koja bi na objektivan i nepristrasan način utvrdila stradanja svih naroda na području srebreničke regije u periodu od 1992-1995.godine", kazao je danas Dodik.

Dodik zatražio sjednicu o srebreničkom izvještaju

Ocijenio je da je svih poslijeratnih godina održavan i nametan stereotip o „srpskim zločinima“ i žrtvama drugih.

"Neograničena i nezakonita moć visokih predstavnika potpomognuta dijelom međunarodne zajednice, imala je za cilj žigosanje srpskog naroda i Republike Srpske kao genocidne tvorevine, da bi vremenom mogla biti ukinuta ili barem svedena na praznu ljušturu bez nadležnosti i bilo kakve perspektive. Koju to rečenicu skoro uvijek čujemo na kraju pomena srpskih stradanja - „za ove zločinje još uvijek niko nije odgovarao“.

Podvukao je da stradanja Srba i 30.000 poginulih pripadnika srpskog naroda u proteklom ratu, još čeka pravdu i kaznu za zločince.

"Pravde nema ni kada sudi Haški tribunal, a još manje kada sudi nametnuti Sud BiH. S vremena na vrijeme, pojave se događaji koji nas uvjere da nikada ne smijemo prihvatiti nepravdu. Uvjere nas u potrebu stalnog istraživanja i dokazivanja okolnosti i događaja za vrijeme Odbrambeno-otadžbinskog rata. Teza o genocidu nad muslimanima-Bošnjacima, pojavila se na početku sukoba i otkrila plan djelovanja za stvaranje BiH kao države po mjeri najbrojnijeg naroda", kazao je Dodik.

SZP: Vlada prvo da stavi odluku van snage

Govorio je o tome kako se riječ genocid koristi već u izvještaju kasnijeg generala takozvane Armije BiH Sefera Halilovića i Patriotske lige iz februara 1992. godine, gdje on govori o karakteru budućeg rata: da će rat biti genocidan, "jer je usmjeren protiv muslimana, odnosno muslimanskog naroda i da je cilj zatrti, odnosno uništiti muslimanski narod".

"To se potvrđuje i u transkriptima sa sjednice Predsjedništva BiH s početka maja 1992. godine. Nastavljajući takvu priču, Alija Izetbegović muslimanski ratni lider, piše pismo svim državnicima još u aprilu 1993. godine. Napisao je da će se u Srebrenici dogoditi najveći genocid od Drugog svjetskog rata", rekao je Dodik.

Istakao je da je mnogo toga što se događalo prije i poslije julskih dana 1995. godine u Srebrenici, jasno ukazuje da je taj zločin bila dogovorena tragedija koja je dovela do satanizacije Srba i ostvarivanja planova nekih zapadnih zemalja o prebacivanju kolektivne krivice na srpski narod.

"Priča o navodnom genocidu koji su izvršili Srbi krajem prošlog vijeka, nastavlja se i dalje. Da podsjetim na sramni pokušaj Velike Britanije koja je u junu 2015. godine pripremila rezoluciju o genocidu u Srebrenici", naglasio je Dodik.

Opozicija ne ide kod Dodika, ali ide na sjednicu

Istakao je da je neposredan povod za sazivanje današnje vanredne sjednice Narodne skupštine, bilo uručivanje spiska sa 22.000 imena koji je Munira Subašić, predstavnica udruženja „Majke Srebrenice“ uručila Klausu Zornu, njemačkom državnom istražiocu.

"Šta reći poslije „optužnice“ i „presude“ koju su već izrekle „Majke Srebrenice“ ljudima sa spiska od 22 hiljade imena ? Vidljivo je da se radi o planiranoj aktivnosti", istakao je Dodik.

Predsjednik RS smatra da su julski događaji u i oko Srebrenice, potvrdili jednostranost i pristrasnost kojom su podlegli mnogi u svijetu, kao posljedice nevjerovatne ratne i poslijeratne propagande dobro plaćene parama svjetskog islamskog faktora.

"Događaji u Srebrenici poslužili su, prije svega tadašnjoj Klintonovoj administraciji, da vazdušnim napadima i bombardovanjem srpskih položaja utiču na završne operacije i promjenu odnosa snaga na terenu. Baš onako kako je Bil Klinton predlagao Aliji Izetbegoviću", kazao je Dodik.

Poručio je da breme donošenja istorijskih odluka, povlačenje poteza koji često bivaju ključni za opstanak naroda, nije nimalo lako.

"Naprotiv, veoma je teško nekada donijeti odluku koja je nesumnjivo u interesu naroda, jer uvijek su postojali i danas postoje razni pritisci sa strane koji nisu nimalo bezazleni. Ali bez obzira kakvi pritisci bili u pitanju, interes naroda i Republike uvijek mora biti na prvom mjestu, iznad svih drugih interesa i prijetnji", kazao je Dodik.

Poručio je da istina o stradanjima tokom Odbrambeno – otadžbinskog rata nije jednaka za sve, niti je jednako dostupna svima.

"Svjedoci smo da se pod uticajem dijela međunarodne zajednice, istina selektivno i na mahove pojavljuje, isključivo potencirajući žrtve jednog naroda i istovremeno negirajući i umanjujući žrtve srpskog naroda. Upravo ovo predstavlja naše najveće protivljenje radu Komisije o događajima u i oko Srebrenice od 10. jula do 19. jula 1995 godine, koja nije sagledala i srpske žrtve , odnosno, prećutani su obim i karakter srpskih stradanja u srednjem Podrinju i Srebrenici", rekao je Dodik.

Govorio je o nizu zločina koji nisu navedeni u izvještaju komisije, kao kada je u mjestu Osmače ubijen i narodni poslanik u Skupštini BiH Goran Zekić, u selu Međa stradalo sedam Srba, zločin u selu Zalazje kada je na pravoslavni praznik Petrovdan ubijeno 45 lica srpske nacionalnosti...

"Zločine prema Srbima, Komisija tadašnje Vlade Republike Srpske nije stavila u svoj Izvještaj koji je pisan po diktatu Pedija Ešdauna, zločinca koji se iskazao nekoliko godina prije kao instruktor kosovskih Albanaca u pripremi agresije NATO pakta na Srbiju 1999. godine", istakao je Dodik.

Rekao je da kao predsjednik Republike ima obavezu da stane u odbranu svakog građanina Srpske, a kao čovjek želi da pomogne u nevolji svakome od 22.000 Srba koji su na spornom spisku.

"Uzrok svih malverzacija vezanih za Srebrenicu je formiranje Komisije o događajima u i oko Srebrenice od 10. do 19. jula 1995. godine, koja je formirana odlukom Vlade Republike Srpske od 15. decembra 2003. godine, a pod velikim, a mogu da kažem i neizdrživim i nesnosnim pritiskom tadašnjeg Visokog predstavnika Pedija Ešdauna", kazao je Dodik.

Naveo je i podatke da su rezultat rada Komisije bili prikupljeni podaci za 6.018 lica iz dokumenata Komisije, 1.455 lica iz dokumenata koje je dostavio MUP RS i 25.126 iz spiskova koje je dostavilo Ministarstvo odbrane RS.

"Uporednom analizom došlo se do podataka za ukupno 20.150 lica koja su u okviru VRS i jedinica MUP RS na različite načine učestvovali u događajima između 10. i 19. jula 1995. godine u Srebrenici. Analizom je utvrđeno da je 892 lica sa cjelokupnih spiskova 2004. godine bilo zaposleno u institucijama RS i BiH. Potpuno tendenciozno i bez bilo kakvih argumenata Radna grupa je konstatovala broj od 20.150 pripadnika VRS i MUP-a bez bilo kakvih provjera njihovog prisustva u kritičnom periodu na navedenom području, stavljajući lica na spisak koristeći njihove personalne dosijee", istakao je Dodik.

Namjera je, kako je ocijenio, bilo nametanje kolektivne odgovornosti Republici Srpskoj i srpskom narodu.

"Nedopustivo je bilo da se formira neka komisija koja bi ispitivala samo zločine nad muslimanima, ne osvrnuvši se ni trenutka na srpske žrtve i masovno stradanje Srba i u Srebrenici, i u okolnim selima, ali i u cijelom Podrinju", poručio je Dodik.

"Moramo jasno reći da broj stradalih Bošnjaka u Srebrenici izaziva dileme i stvara konfuziju. U javnosti se raspolaže sa nekim ciframa od preko 8 000 bošnjačkih žrtava i pokušajima da se Bošnjacima pridoda epitet ne samo najvećih, već jedinih stradalnika i žrtava proteklog rata", naglasio je Dodik i naveo neke konkretne primjere manipulacije sa brojem žrtava.

Posebno jue naglasio činjenice do kojih se došlo istraživanjem Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica RS, po kojima se može reći da je oko 50 odsto nestalih lica u ovim događajima poginuo u borbama sa oružanim snagama Republike Srpske.

Dodik zatražio sjednicu o srebreničkom izvještaju

"Dio njih je poginuo u međusobnim okršajima usljed panike, obračunima kriminalnih grupa, suicidima, minskim poljima, itd", kazao je Dodik.

"Mnogo je i jedan izgubljeni život. Mi iskreno žalimo svaku žrtvu i saosjećamo sa njihovim porodicama. Ali moramo se zapitati, žali li iko srpske žrtve? Žali li iko dječaka Slobodana Stojanovića od dvanaest godina kojeg je mučila, zaklala i masakrirala Elfeta Veseli, a koji se vratio u svoje dvorište samo da uzme svog psa, svog ljubimca? Koji se vratio u svoje dvorište i zauvijek tu i ostao. Moramo da se zapitamo, poštuje li iko bol srpskih majki? Ili je bol srpskih majki manji i nevažniji od bola „Majki Srebrenice“? Nikada na ova pitanja Srbi nisu dobili odgovore, niti očekujemo da ćemo ih ikada i dobiti", rekao je Dodik.

"Vlada Republike Srpske, nakon ovih argumenata i našeg jasnog stava ovdje, u Narodnoj skupštini, mora da povuče sporni izvještaj Komisije o događajima u Srebrenici, jer se pomenuti izvještaj, uz spisak od 20150 Srba oklevetanih za navodne zločine, koristi kao sredstvo pritiska na Republiku Srpsku i Policiju Srpske, kao bedem odbrane Srpske i srpskog naroda", kazao je Dodik.

Poručio je da će Republika Srpska podržati formiranje nove, međunarodne i nepristrasne komisije, koja bi ispitala i istražila sve događaje u i oko Srebrenice, ali od samog početka do kraja rata i bez obzira na nacionalnost žrtve.

"Narodna skupština Republike Srpske treba da odbaci i ne prihvati Izvještaj Komisije, jer je taj Izvještaj jednostran i netačan. Sporni Izvještaj nije relevantan, krajnje je selektivan, netačan, neargumentovan, tendenciozan, iskrivljuje činjenice...", ocijenio je Dodik.