Grčka vlada se suočava s mogućim padom pošto je grupa poslanika vladajuće partije PASOK zatražila ostavku premijera Jorgosa Papandreua.
Neočekivana najava Papandreua da će u Grčkoj biti organizovan referendum o najnovijem sporazumu o pomoći sa Evropskom unijom, samo pet dana poslije usvajanja plana spasavanja, potresla je danas berze i oživjela strahovanja od bankrota te države i raspada zone evra.
Pobunjeni poslanici tvrde da je Papandreu ugrozio sporazum sa EU.
Lideri Francuske i Njemačke su, u međuvremenu, pozvali Papandreua na hitne razgovore u Kanu sutra kako bi osigurali sprovođenje sporazuma koji su Grčka i EU postigle 27. oktobra, a Brisel je poručio Atini da od nje očekuje da ispoštuje obaveze prema EU.
U Atini, šest istaknutih članova PASOK-a zatražili su danas od premijera da podnese ostavku na tu funkciju.
"Zemlji je hitno potrebna politički legitimna vlada i plan za nacionalni oporavak", poručila su šestorica poslanika u zajedničkom pismu, čiju je sadržinu prenijela grčka agencija ANA.
Sva šestorica su članovi nacionalnog savjeta grčke socijalističke partije i bili su bliski saradnici bivšeg premijera Kostasa Simitisa, naveo je Rojters.
Istovremeno, istaknuti socijalistički poslanik Vaso Papandreu založio se za formiranje vlade nacionalnog jedinstva i sazivanje prijevremenih izbora, a poslanik PASOK-a Milena Apostolaki napustila svoju parlamentarnu grupu, čime je smanjila broj poslanika koji podržavaju vladu na 152 od ukupno 300.
Rejting Papandreuove vlade znatno je ugrozilo nedavno usvajanje zakona o dodatnim mjerama štednje, koji predviđa smanjenje plata, veće poreze i nova otpuštanja radnika.
Papandreu je sinoć, neočekivano, saopštio da će Grčka održati referendum o sporazumu o pomoći, postignutom prošle sedmice sa EU, kao i da će zatražiti da parlament glasa o povjerenju vladi u petak.
Ukoliko bude održan, to će biti prvi referendum u Grčkoj od 1974, kada su se Grci, poslije pada vojne diktature, izjasnili protiv monarhije.
Na Samitu o spasu evra, šefovi država i vlada zemalja evro zone donijeli su prošlog četvrtka odluku o restrukturiranju dugova, kao i daljoj pomoći Grčkoj.
Prema tom sporazumu, kreditorske banke treba da otpišu Grčkoj 50 odsto duga, odnosno oko 100 milijardi evra.
Kako bi zaštitila banke od posljedica smanjenja grčkog duga, EU je, takođe, dogovorila izdvajanje oko 100 milijardi evra za njihovu dokapitalizaciju.
Cilj je da se smanji dug zemlje sa trenutnih 160 odsto bruto društvenog proizvoda na 120 odsto do 2020. godine.
Prema pravilima Monetarne unije, dozvoljeno je samo 60 odsto.
Prema anketama, oko 60 odsto Grka taj sporazum smatra štetnim.
Socijalistički premijer je tokom višemjesečne krize i pooštravanja mjera štednje navukao na sebe gnjev naroda, što potvrđuju česti masovni protesti širom zemlje.
Papandreuov politički rival Andonis Samaras, vođa opozicione Nove demokratije, odbija bilo kakvu saradnju u saniranju državnih finansija.
Francuski predsjednik Nikola Sarkozi i njemačka kancelarka Angela Merkel izjavili su danas da su "odlučni" u tome da bude primijenjen plan za spasavanje Grčke.
Kako je saopšteno iz Jelisejske palate, Sarkozi i Merkelova su u telefonskom razgovoru rekli da žele da "brzo" bude usvojen plan kako bi se osigurala njegova primjena.
Dvoje lidera su se saglasili da sutra u Kanu održe sastanak najprije sa Međunarodnim monetarnim fondom i Evropskom unijom, a potom sa grčkim vlastima.
Ti sastanci će biti održani uoči samita G20 (grupe dvadeset razvijenih privreda i zemalja sa brzim privrednim razvojem), predviđenog za 3. i 4. novembar.
Dva dana pred održavanje samita, najava Papandreua uzdrmala je strategiju G20 za ekonomsku krizu.
"Radi se o jednom neočekivanom izboru koji je izazvao nesigurnost uoči važnog sastanka u Kanu", rekao je italijanski premijer Silvio Berluskoni, prvi evropski lider koji je komentarisao najnoviju grcsku odluku.
U politički i socijalno eksplozivnoj klimi, referendum se nameće kao potez visokog rizika koji takođe prijeti i monetarnoj uniji, ocjenjuje AFP.
Sva evropska tržišta reagovala su danas padom na tu najavu.
Prije najave iz Atine, izgledalo je da je sve spremno za samit G20: pod pritiskom svojih partnera na čelu sa SAD, evrozona je obećala da u Kan dolazi sa kredibilnim rješenjem za suzbijanje svoje dužničke krize.
Čak je u završnom saopštenju sa ministarskog sastanka 15. oktobra bilo napisano da se od Evropljana očekuje "globalni plan kako bi se došlo do energičnog odgovora na aktuelne izazove".
To je bio uslov da partneri EU, posebno velike zemlje u razvoju kao sto je Kina, budu spremni da učestvuju u svjetskim naporima da se obuzdaju rastući rizici nove recesije.
Njihovo očekivano učešće je dvostruko - da se angažuju da podrže zahtjeve sa svojih tržišta kako bi se podstakao evrospki izvoz, ali i da možda daju direktniju finansijsku pomoć evrozoni i evropskom fondu za spasavanje, i to preko MMF-a.
Evropljani su mislii da su, usvajanjem dogovora na samitu evrozone u Briselu, ispunili svoj dio dogovora, ali je odluka Grčke dovela to u pitanje.
Ipak, lideri EU Herman Van Rompej i Žoze Manuel Barozo danas su iznijeli ocjene da su uvjereni da će Grčka poštovati svoj angažman prema evrozoni i, kao i Sarkozi i Merkelova, uvjerenje da će plan za spasavanje Grčke biti primijenjen.
Predsjednik Svjetske banke Robert Zelik izjavio je da odluka grčkog premijera predstavlja kockanje, koje će na finansijskom tržištu samo povećati osjećaj neizvjesnosti.
Zelik je istakao da bi u slučaju da grčki glasači odbace paket pomoći došlo do haosa, prenijela je agencija AP.
Ako glasači na referendumu kažu ne, intenzivirala bi se sumnja u spremnost Grčke da primjeni nepopularnu budžetsku štednju, neophodnu kako bi toj zemlji bili isplaćeni zajmovi od evrozone i MMF-a.
Oglasila se i Bijela kuća koja je ocijenila da šokantna odluka Grčke pokazuje da Evropa mora što prije da sprovede svoj plan.
Predstavnik za štampu Bijele kuće Džej Karni izbjegao je da direktno komentariše odluku grčkog premijera Jorgosa Papandreua o sazivanju referenduma.
Vašington, prema njegovim riječima, ima povjerenja u sposobnost Evrope da izađe na kraj s krizom.
"Činjenica je da Evropljani imaju kapacitete da izađu na kraj s krizom, i moraju da sprovedu veoma važne odluke koje su donijeli prošle sedmice", kazao je Karni, prenijele su agencije.
(agencije/MONDO)
