Senator Berni Sanders (73), koji se bori za predsjedničku nominaciju, zalaže se radničko samoupravljanje u SAD, obuzdavanje Vol strita i stvaranje radnih mjesta kroz infrastrukturne programe koje bi finansirala vlada.
Sanders upozorava na "klasni rat" koji "bjesni u SAD " i veliku ekonomsku i socijalnu nejednakost.
"U džepove jedan odsto stanovništva ide 99 odsto prihoda. Misli li iko da je ovo ekonomija kakvu SAD trebaju? Mislimo li da je to moralno? Moramo vratiti bogatstvo kako bi imali dinamičnu srednju klasu i stabilnu ekonomiju"- poručuje Sanders.
On se zalaže za izbacivanje korporativnog novca iz američke politike i protivi američkom intervencionizmu i prekomorskim ratnim kampanjama, kao i velikom uticaju vojno-industrijskog kompleksa.
"Socijalističi senator", kako zovu Sandersa, protivi se i spornom sporazumu o slobodnoj trgovini.
"Amerikanci žele suštinsku promjenu kako bi država služila običnim ljudima, a ne samo milijarderima" – izjavio je Sanders za "Ameriku danas".
Sanders je sa svojom političkom paltformom u zadnjih nekoliko izbornih procesa doslovno "gazio" političke protivnike iz redova republikanaca i demokrata, koji su, za razliku od njega, uložili milione dolara iz poslovnog sektora u izborne kampanje.
On nije član Demokratske stranke, ali kao nezavisni kandidat sjedi sa demokratskom grupom u Senatu. Prije senatorske karijere bio je /osam godina/ gradonačelnik Barlingtona.
Njegov ulazak u trku ne prijeti poziciji Hilari Klinton, koja je demokratski favorit, smatraju analitičari.
Ono ocjenjuju da će Klintonova morati da prihvati neke od Sandersovih prijedloga radi birača, ali da ih se neće pridržavati ako postane predsjednik SAD.
"U džepove jedan odsto stanovništva ide 99 odsto prihoda. Misli li iko da je ovo ekonomija kakvu SAD trebaju? Mislimo li da je to moralno? Moramo vratiti bogatstvo kako bi imali dinamičnu srednju klasu i stabilnu ekonomiju"- poručuje Sanders.
On se zalaže za izbacivanje korporativnog novca iz američke politike i protivi američkom intervencionizmu i prekomorskim ratnim kampanjama, kao i velikom uticaju vojno-industrijskog kompleksa.
"Socijalističi senator", kako zovu Sandersa, protivi se i spornom sporazumu o slobodnoj trgovini.
"Amerikanci žele suštinsku promjenu kako bi država služila običnim ljudima, a ne samo milijarderima" – izjavio je Sanders za "Ameriku danas".
Sanders je sa svojom političkom paltformom u zadnjih nekoliko izbornih procesa doslovno "gazio" političke protivnike iz redova republikanaca i demokrata, koji su, za razliku od njega, uložili milione dolara iz poslovnog sektora u izborne kampanje.
On nije član Demokratske stranke, ali kao nezavisni kandidat sjedi sa demokratskom grupom u Senatu. Prije senatorske karijere bio je /osam godina/ gradonačelnik Barlingtona.
Njegov ulazak u trku ne prijeti poziciji Hilari Klinton, koja je demokratski favorit, smatraju analitičari.
Ono ocjenjuju da će Klintonova morati da prihvati neke od Sandersovih prijedloga radi birača, ali da ih se neće pridržavati ako postane predsjednik SAD.