Od zmija koja su registrovane u Srpskoj ubjedljivo najopasniji je poskok, koji je najšire rasprostranjena, te najduža i najotrovnija zmija kod nas.
Dostiže dužinu od oko 75 centimetara, a može narasti i do metar, ali to nije toliko često.
Kako kaže docent na Prirodno-matematičkom fakultetu Banjaluka, Goran Šukalo, riječ je o najšire rasprostranjenoj otrovnici kod nas.
"Ima je u cijeloj Srpskoj, izuzev na sjeveru, uz rijeku Savu, gdje nisu registrovane populacije poskoka. Ova otrovnica je najčešća uz kamenjare, stjenovite terene, uz kanjone, ali ima je i uz ivice šuma, a čak zalazi i u naselja. Ujed može biti smrtonosan, pri čemu su posebno osjetljivi djeca i starije osobe", kaže Šukalo za Srpskainfo.
Naglašava da se ugrizi otrovnica dešavaju zbog ljudskog neopreza, kada slučajno na njih nagazimo ili pokušavamo da ih uhvatimo ili ubijemo.
"Tada mogu odreagovati i ugristi. Oprez je potreban ako se ide kroz zapušten teren. Tada treba imati dobru, dublju obuću, treba paziti gdje se sjeda. U naseljima je potrebno redovno kositi dvorišta, a tamo gdje se otrovnice pojave treba zovnuti nekoga ko je kompetentan da ih ukloni na bezbjedan način", ističe Šukalo.
Dodaje da nije kod svakog ugriza otrovnice neophodan serum.
"Ima nekoliko stadijuma reakcije, što je povezano s količinom ubrizganog otrova. Prvi je kad zmija na mjestu ugriza samo ostavi trag zuba, bez ispuštanja otrova, i to je takozvani „suvi ugriz“. Drugi je kad ispusti manju dozu otrova, što izazove lokalni otok ili krvni podliv samo oko mjesta ugriza.
Serum se primjenjuje samo u slučajevima kada je ubrizgana veća doza otrova, a takav ugriz se manifestuje pojavim krvnih podliva na većoj površini ujedenog ekstremiteta, a u težim slučajevima krvni podlivi se pojavljuju i na trupu.
Od simptoma javljaju se još i otok, znojenje, povraćanje, opšta slabost. Takođe, serum se može dati samo u zdravstvenim ustanovama, zbog mogućnosti pojave anafilaktičkog šoka kod alergičnih osoba", naglašava Šukalo.
