Markovdan se kod pravoslavaca obilježava i praznuje od davnina.
Srpska pravoslavna crkva i vjernici u nedjelju proslavljaju svetog Marka, praznik posvećen Svetom apostolu Marku. Napisao je Jevanđelje, a poznat je i kao saputnik i prvi pomoćnik apostola Petra.
Sveti Marko je bio Jevrejin, iz plemena Levijeva. Uvršten u 70 svetih apostola Hristovih, najprije je pratio Svetog Petra koji ga je i postavio za episkopa.
Još od davnina, naši preci su proslavljali ovaj praznik za koji se vezuju razni običaji, a neke porodice ga slave i kao krsnu slavu. Jedan od glavnih običaja jeste da se na Markovdan ne radi, posebno teški fizički poslovi. Ovaj praznik se još naziva "blagi dan", zato bi umjesto rada dan vjernici trebalo da provedu u miru, molitvi, odmoru i njegovanju duše.
Nekada se vjerovalo da će one koji na ovaj praznik rade teške poslove pratiti nevrijeme i oluje tokom čitave godine. Postoji i stari običaj da na ovaj dan ne treba spavati preko dana kako cijele godine ne bismo bili pospani. Izuzetak su oni koji su već “zgriješili” i spavali na Đurđevdan – oni treba da odremaju neko vrijeme i na Markovdan jer će tako "poništiti dejstvo" pređašnjeg sna i neće ih stići “kazna”.
Današnji dan, nazivajući ga Mistrovdanom, naročito su praznovali kovači vjerujući da bi im miševi izgrizli mjehove ako bi tog dana radili.
Dan posvećen Svetom apostolu i jevanđelisti Marku – Markovdan crkva praznuje 8. maja po Gregorijanskom kalendaru tj. 25. aprila po Julijanskom kalendaru. To je praznik posvećen Hristovom učeniku i prvom pomoćniku Svetog Petra, Marku, koji je na molbu vernika napisao knjigu i Isusovim čudesima i učenju. Tako je prema predanju nastalo prvo jevanđelje.
(MONDO)