Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH uvrstila je objekat Armijske ratne komande u Konjicu, poznatiji kao Titov bunker, na listu nacionalnih spomenika BiH.
Prema riječima predsjedavajuće Komisije Ljiljane Ševo, riječ je o jedinstvenom i izuzetno dobro očuvanom primjeru vojne arhitekture iz perioda SFRJ.
"Kompleks je izgrađen duboko u unutrašnjosti planine Zlatar, a svjedoči o izuzetnoj vještini i umijeću njegovih graditelja", rekla je Ševo na konferenciji za novinare u Sarajevu.
Ona je dodala da su oprema i infrastruktura Komande savršeno očuvane i da su i danas u funkciji.
"To govori o visokim standardima, odnosno izuzetnom kvalitetu uređaja i infrastrukture koji su bili ugrađeni u taj objekat, a koji su u najvećem dijelu bili proizvod domaće industrije", konstatovala je Ševo.
Ona je navela podatak da je objekat Armijske ratne komande u Konjicu građen punih 26 godina - od 1953. do 1979. godine, te da je za izgradnju utrošeno 4,6 milijardi dolara.
"Namjena je bila smještaj glavnokomandujućeg, vrhovne komande, skupštine i vlade u slučaju ratnih opasnosti, posebno u slučaju nuklearnog udara, a objekat je mogao da primi 350 ljudi", dodala je Ševo.
Objekat, podsjetila je, nije u funkciji od 1992. godine i u njemu se od 2011. godine održava Bijenale savremene umjetnosti.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika na sjednici, održanoj od 16. do 20. juna, na listu nacionalnih spomenika uvrstila je još pet dobara, te dva dobra na listu ugroženih spomenika - istorijsku građevinu Rt kula ili Kulina na rijeci Krupi u Gabeli kod Čapljine, te Ferhat-pašinu biblioteku u Banjaluci.
Rt kula fortifikacijski je objekat sagrađen prije 17. vijeka, kada se prvi put pominje, a pretpostavlja se da je posljednji put u upotrebi bila u Hercegovačkom ustanku 1875. godine, od kada je napuštena i nagrizana zubom vremena.
Ferhat-pašina biblioteka u Banjaluci predstavlja zbirku manuskripta i starih štampanih knjiga.
"Riječ je o izuzetno vrijednoj zbirci, prije svega rukopisa, njih više od 70, od kojih neki datiraju i iz 14. vijeka, a neki možda i ranije", istakla je Ševo.
Prema njenim riječima, u zbirci se nalaze izuzetna kaligrafska ostvarenja, mnoga od njih i sa iluminiranim ukrasima.
"Nažalost, knjige su u lošem stanju, oštećene vlagom, smještene u neodgovarajuće prostorije, bez konzervatorskog tretmana i u prostore koji ne zadovoljavaju bezbjednosne standarde", rekla je Ševo i zaključila da zbirka zahtijeva hitnu konzervaciju i odgovarajući smještaj.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika do sada je nacionalnim spomenikom proglasila 772 dobra, te 77 dobara uvrstila na listu ugroženih spomenika.
"Kompleks je izgrađen duboko u unutrašnjosti planine Zlatar, a svjedoči o izuzetnoj vještini i umijeću njegovih graditelja", rekla je Ševo na konferenciji za novinare u Sarajevu.
Ona je dodala da su oprema i infrastruktura Komande savršeno očuvane i da su i danas u funkciji.
"To govori o visokim standardima, odnosno izuzetnom kvalitetu uređaja i infrastrukture koji su bili ugrađeni u taj objekat, a koji su u najvećem dijelu bili proizvod domaće industrije", konstatovala je Ševo.
Ona je navela podatak da je objekat Armijske ratne komande u Konjicu građen punih 26 godina - od 1953. do 1979. godine, te da je za izgradnju utrošeno 4,6 milijardi dolara.
"Namjena je bila smještaj glavnokomandujućeg, vrhovne komande, skupštine i vlade u slučaju ratnih opasnosti, posebno u slučaju nuklearnog udara, a objekat je mogao da primi 350 ljudi", dodala je Ševo.
Objekat, podsjetila je, nije u funkciji od 1992. godine i u njemu se od 2011. godine održava Bijenale savremene umjetnosti.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika na sjednici, održanoj od 16. do 20. juna, na listu nacionalnih spomenika uvrstila je još pet dobara, te dva dobra na listu ugroženih spomenika - istorijsku građevinu Rt kula ili Kulina na rijeci Krupi u Gabeli kod Čapljine, te Ferhat-pašinu biblioteku u Banjaluci.
Rt kula fortifikacijski je objekat sagrađen prije 17. vijeka, kada se prvi put pominje, a pretpostavlja se da je posljednji put u upotrebi bila u Hercegovačkom ustanku 1875. godine, od kada je napuštena i nagrizana zubom vremena.
Ferhat-pašina biblioteka u Banjaluci predstavlja zbirku manuskripta i starih štampanih knjiga.
"Riječ je o izuzetno vrijednoj zbirci, prije svega rukopisa, njih više od 70, od kojih neki datiraju i iz 14. vijeka, a neki možda i ranije", istakla je Ševo.
Prema njenim riječima, u zbirci se nalaze izuzetna kaligrafska ostvarenja, mnoga od njih i sa iluminiranim ukrasima.
"Nažalost, knjige su u lošem stanju, oštećene vlagom, smještene u neodgovarajuće prostorije, bez konzervatorskog tretmana i u prostore koji ne zadovoljavaju bezbjednosne standarde", rekla je Ševo i zaključila da zbirka zahtijeva hitnu konzervaciju i odgovarajući smještaj.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika do sada je nacionalnim spomenikom proglasila 772 dobra, te 77 dobara uvrstila na listu ugroženih spomenika.