Članovi porodica srpskih žrtava sutra će položiti cvijeće i prislužiti svijeće na Spomen-obilježju na Čemernu, kod Ilijaša, gdje su prije 23 godine zvjerski likvidirana 32 srpska civila iz ovog sela.
Zločin na ovom mjestu, gdje je do 1999. godine bila masovna grobnica, počinili su pripadnici takozvane Armije BiH iz Breze, Visokog i Kaknja koji, zbog tromog i inertnog pravosuđa BiH, još nisu odgovarali za svoja nedjela.
Polaganje cvijeća i prisluživanje svijeća predviđeno je za 12.30 časova, a parastos za ubijene Srbe biće služen u 13.00 časova.
Muslimanske jedinice iz sela Korita, Mahmutovića Rijeke i Orahova napale su Čemerno u ranim jutarnjim časovima 10. juna 1992. godine.
Pripadnici tadašnje Teritorijalne odbrane Breza ubili su 32 srpska vojnika i civila, među kojima je najviše bilo staraca, žena i djece, a selo su sravnili sa zemljom. Čemerno je danas potpuno pusto selo u kome nema nijednog Srbina povratnika.
"Koliko još decenija treba da prođe da se Tužilaštvo BiH smiluje i pokrene istragu protiv izvršilaca i nalogodavaca ovog nezapamćenog zločina?", po ko zna koji put pita predsjednik Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Istočno Sarajevo Mirko Vranić.
On smatra da se Tužilaštvo BiH uopšte ne trudi da uradi bilo šta u vezi sa slučajevima koji se odnose na zločine nad Srbima, već ćute i ne pokreću istrage, čekajući dok biološki nestanu izvršioci i nalogodavci ovog masakra.
"Tužilaštvo BiH dobro zna ko su izvršioci i nalogodavci tog nezapamćenog zločina nad srpskim civilima, ali i dalje ćuti i čeka da zločinci umru, a oni bi onda imali obrazloženje da nemaju koga procesuirati", kaže Vranić Srni.
Tokom napada na srpsko selo Čemerno, u opštini Ilijaš, ubijeni su skoro svi stanovnici, a počinioci su imali jasnu naredbu pretpostavljenih da u tom mjestu unište sve.
Oni stanovnici koji nisu ubijeni na kućnom pragu ili su u napadu ranjeni odvedeni su u zloglasne logore za Srbe.
Kao i u ostalim muslimanskim napadima na srpska sela, i na Čemernu je opljačkano i odneseno u Sarajevo i okolna muslimanska sela sve što se moglo ponijeti, a selo je ostalo razoreno i spaljeno.
Žrtve napada na muslimanskih snaga na Čemerno su Miloš Bunjevac, Mirosava Bunjevac, Ranko Bunjevac, Slavojka Bunjevac, Đorđo Bunjevac, Koviljka Bunjevac, Goran Bunjevac, Rajko Bunjevac, Novko Ćetković, Spasenija Damjanović, Ranka Damjanović, Jadranka Damjanović, Staka Damjanović, Zdravko Damjanović, Manojlo Đuka, Gojko Ćurđić, Miroslav Janković, Sreten Janković, Radomir Jevtić, Svetozar Kapetanović, LJubiša Lazendić.
U napadu muslimanske vojske iz Breze, Visokog i Kaknja ubijeni su i Milovan Malešević, Žarko Malešević, Nedeljko Mićić, Stanoje Mirković, Miro Pantić, Stana Rašević, Milinko Trifković, Janja Trifković i Rajko Trifković, dok se ostale žrtve vode kao nestale.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske 8. marta 2007. godine podnijelo je dopunjenu krivičnu prijavu sa dokazima i imenima 15 Bošnjaka osumnjičenih za ove zločine.
Polaganje cvijeća i prisluživanje svijeća predviđeno je za 12.30 časova, a parastos za ubijene Srbe biće služen u 13.00 časova.
Muslimanske jedinice iz sela Korita, Mahmutovića Rijeke i Orahova napale su Čemerno u ranim jutarnjim časovima 10. juna 1992. godine.
Pripadnici tadašnje Teritorijalne odbrane Breza ubili su 32 srpska vojnika i civila, među kojima je najviše bilo staraca, žena i djece, a selo su sravnili sa zemljom. Čemerno je danas potpuno pusto selo u kome nema nijednog Srbina povratnika.
"Koliko još decenija treba da prođe da se Tužilaštvo BiH smiluje i pokrene istragu protiv izvršilaca i nalogodavaca ovog nezapamćenog zločina?", po ko zna koji put pita predsjednik Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Istočno Sarajevo Mirko Vranić.
On smatra da se Tužilaštvo BiH uopšte ne trudi da uradi bilo šta u vezi sa slučajevima koji se odnose na zločine nad Srbima, već ćute i ne pokreću istrage, čekajući dok biološki nestanu izvršioci i nalogodavci ovog masakra.
"Tužilaštvo BiH dobro zna ko su izvršioci i nalogodavci tog nezapamćenog zločina nad srpskim civilima, ali i dalje ćuti i čeka da zločinci umru, a oni bi onda imali obrazloženje da nemaju koga procesuirati", kaže Vranić Srni.
Tokom napada na srpsko selo Čemerno, u opštini Ilijaš, ubijeni su skoro svi stanovnici, a počinioci su imali jasnu naredbu pretpostavljenih da u tom mjestu unište sve.
Oni stanovnici koji nisu ubijeni na kućnom pragu ili su u napadu ranjeni odvedeni su u zloglasne logore za Srbe.
Kao i u ostalim muslimanskim napadima na srpska sela, i na Čemernu je opljačkano i odneseno u Sarajevo i okolna muslimanska sela sve što se moglo ponijeti, a selo je ostalo razoreno i spaljeno.
Žrtve napada na muslimanskih snaga na Čemerno su Miloš Bunjevac, Mirosava Bunjevac, Ranko Bunjevac, Slavojka Bunjevac, Đorđo Bunjevac, Koviljka Bunjevac, Goran Bunjevac, Rajko Bunjevac, Novko Ćetković, Spasenija Damjanović, Ranka Damjanović, Jadranka Damjanović, Staka Damjanović, Zdravko Damjanović, Manojlo Đuka, Gojko Ćurđić, Miroslav Janković, Sreten Janković, Radomir Jevtić, Svetozar Kapetanović, LJubiša Lazendić.
U napadu muslimanske vojske iz Breze, Visokog i Kaknja ubijeni su i Milovan Malešević, Žarko Malešević, Nedeljko Mićić, Stanoje Mirković, Miro Pantić, Stana Rašević, Milinko Trifković, Janja Trifković i Rajko Trifković, dok se ostale žrtve vode kao nestale.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske 8. marta 2007. godine podnijelo je dopunjenu krivičnu prijavu sa dokazima i imenima 15 Bošnjaka osumnjičenih za ove zločine.