Banjalučani skloni krađi ne biraju plijen - iz kuća kradu posteljinu, sa groblja cvijeće, iz javnih toaleta papir, a iz marketa sve što stignu.
Vrijednost plijena često ne prelazi ni pet maraka, a kada ne nađu vrijedne stvari pokupe sve što im bude pri ruci.
Jedna banjalučka roštiljnica demolirana je da bi lopovi ukrali dvije porcije ćevapa, a pred proslavu 8. marta obijena je i cvjećara iz koje su ukrali gotovo sve zalihe cvijeća.
Banjalučki ugostitelji kažu da im gosti svakodnevno iznose posude, ali da postoje i oni koji "ordiniraju" po toaletima , piše "Euro Blic".
"U kafanu najčešće kradu krigle i pepeljare, ali često nestaju i tuđi telefoni, majice, jakne, a u slučaju lošeg vremena, kišobrane uzimaju svi", kaže Darko Karać, menadžer jednog banjalučkog lokala.
Iz policije kažu da su prijavljivani i slučajevi gdje su lopovi krali odjeću, posteljinu, tepihe, kućne aparate i sitan alat. U većini slučajeva provalnici nanesu veću štetu obijanjem, nego krađom stvari.
Da lopovi ne briraju ni mjesto ni plijen pokazuju i slučajevi u kojima su sa groblja krali mesingana slova, svećnjake i biste. Tokom zime često su meta sušane iz kojih nose meso, a policiji su u seoskim naseljima prijavljivanje i krađe ovaca, krava, konja i prasadi.
Psiholog Dragana Marinković kaže da siromaštvo nije glavni uzrok krađa.
"Više kradu iz dosade nego iz siromaštva. Siromašnog čovjeka prije ćemo vidjeti kako traži po kontejnerima. Mladi kradu iz dosade ili zbog adrenalina, ne mogu da se zaposle, pa im to dođe kao nekakvo rješenje, iako i sami znaju da to ne vodi nigdje", kaže Marinkovićeva.