Posljednji komandant Unprofora u Sarajevu, britanski general Rupert Smit svjedočio je u nastavku suđenja Radovanu Karadžiću.
O događajima u Srebrenici u julu 1995. Smit je rekao da u to vrijeme nisu znali šta se desilo sa oko 2000 srebreničkih muškaraca koji su bili odvojeni od porodica.
Smit je ispričao da je razgovarao sa generalom Ratkom Mladićem 17. jula, nakon što je čuo o masovnim zločinima, a potom i 19. jula.
"Mladić nije pobio ranije izvještaje o zločinima, a oni su bili potvrđeni iskazima izbjeglica iz Srebrenice koje su dospjele do Tuzle. Mi nismo znali šta se desilo sa oko 2000 muškaraca koji su bili odvojeni od porodica i čija sudbina kasnije nikom nije bila poznata", rekao je Smit.
General Mladić je, prema Smitovom svjedočenju, tvrdio da je VRS sprovela operaciju po propisima, a da su nestali muškarci negdje u šumama, pokušavajući da se probiju do Tuzle.
Smit je posvjedočio i o prepisci koju je specijalni izaslanik generalnog sekretara UN Jasuši Akaši u julu 1995. godine imao s Karadžićem, i u kojoj je Akaši izražavao zabrinutost za nestale iz Srebrenice i tražio da se oni nađu.
"Karadžić je objasnio da je bio okupiran događajima u Banjaluci, dok je Mladić dao obećanje da će odgovoriti na zahtjev, ali ga nije ispunio. Mi, međutim, nismo rekli da je ignorisao naš zahtjev", rekao je Smit.
Smit je izjavio da je došao do zaključka da je granata koja je pala na pijacu Markale 28. avgusta 1995. ispaljena sa položaja pod kontrolom Vojske RS. On je rekao da je zaključak zasnovao na istragama koje su proveli vojni posmatrači UN i UNPROFOR i da je o tome informisao generala Mladića.
Mladić je tražio da se formira zajednička komisija koja bi ispitala incident, ali se britanski general tome usprotivio, navodeći da bi to oduzelo mnogo vremena.
Na početku svog unakrsnog ispitivanja, Karadžić je naznačio položaje i djelovanje Armije BiH u Sarajevu, ukazujući da je muslimanska strana djelovala u zoni potpunog isključenja protiv srpske strane.
"Da ste ovo znali, da li biste naredili da se Srbi bombarduju, ili ste znali, pa ste ipak naredili bombardovanje", upitao je Karadžić.
Smit je prethodno potvrdio da je 25. maja tražio da NATO izvede vazdušne udare na srpske ciljeve zato što VRS nije htjela da vrati teško naoružanje koje je bilo uzeto sa sabirnog punkta UN, formiranog poslije ustanovljenja zaštićenih zona.
Glavni pretres se nastavlja sutra. Karadžić će, na produženim sjednicama, ispitivati generala Smita i u petak, a moguće je da svjedok ostane radi ispitivanja i iduće nedjelje.
Karadžić je tražio 40 sati za svoje ispitivanje, ali mu je odboreno 12, uz napomenu da to vrijeme može biti produženo.
(Srna)
