Odlazeća kancelarka godinama je simbol stabilnosti u Evropi, a danas se odlučuje ko će je naslijediti.
Danas se održavaju izbori u Njemačkoj i odlučuje se ko će naslijediti Angelu Merkel koja je na poziciji kancelara bila punih 16 godina.
Angela Merkel je odlučila da se ne kandiduje na ovogodišnjim izborima, te mnogi smatraju da će današnje glasanje biti jedno od najneizvjesnijih u istoriji Njemačke.
Odlazeća kancelarka godinama je simbol stabilnosti u Evropi od kada je preuzela ulogu ovu ulogu 2005. godine. "Kraljica Evrope", kako je mnogi nazivaju, izdržala je talas populizma, veliku ekonomsku krizu, pandemiju korona virusa i Bregzit, a ono oko čega su svi saglasni je da će ona ostati upamćena kao jedna od najuspješnijih političarki u istoriji Evrope.
U poređenju sa prethodnim glasanjem 2017. i 2013. godine, postoji mnogo veća šansa da se u njemačkoj politici napravi ozbiljna promjena, svi se pitaju da li će se to i dogoditi.
U trci za naslijednika Angele Merkel nalazi se nekoliko istaknutih političara. Ipak, konačni pobjednik izbora se neće znati danima ili čak nedjeljama nakon što se večeras zatvore birališta.
Ko ima najviše šansi da zamijeni Merkelovu?
Dvije velike partije dominiraju godinama u Njemačkoj. U desnom centru nalazi se Hrišćansko-demokratska unija Nemačke (CDU) na čelu sa Arminom Lašetom, a glavni protiv kandidat biće Socijaldemokratska partija (SPD) na čelu sa Olafom Šolcom.
U prethodnih deset godina još neke stranke dobile su na popularnosti. Iako ove dvije stranke imaju najveće šanse za pobjedu, Zelena stranka je takođe ozbiljan kandidat.
Naslijednik Angele Merkel na čelu CDU-a je Armin Lašet (60), dugogodišnji saveznik kancelarke i zamjenik lidera stranke od 2012. Pobožni katolik čiji je otac u jednom trenutku bio inženjer rudnika uglja, izabran je za kandidata na izborima, nakon mukotrpne borbe rukovodstva stranke. Merkelova je podržala Lašeta, međutim uprkos tome, on ima velike probleme sa podrškom građana, a mnogi od njih ne vide njega kao dostojnog zamjenika Angele ni na čelu partije, a posebno države.
Njegov najveći oponent na današnjim izborima je Olaf Šolc. Posljednje izborne ankete pokazale su da je on u blagom vođstvu. Kao i Lašet i on ima veliko iskustvo u bavljenju politikom. On je do 2018. godine bio ministar finansija u Njemačkoj, kao i zamjenik kancelarke. Mnogi smatraju da ga upravo bliska saradnja sa odlazećom kancelarkom čini podobnijeg za njenog naslijednika.
Pored dvojice ljutih rivala na pretedneta na "tron" stupa i jedna žena. Liderka Zelene Partije je Analena Berbok koja je na početku kampanje postala prava senzacija. Mnogi su se pitali da li je zelena kancelarka upravo ono što Nijemcima treba.
Veliki problemi sa klimatskim promjenama, požari širom svijeta i velike poplave u Njemačkoj, upravo su najjače Analenino oružje u današnjoj bitci za birače.
Četvrta na listi je krajnje desničarska partija Alternativa za Njemačku, kojoj problemi migrantske krize najviše idu u prilog. Oni oko sebe okupljaju birače koji se protive dosadašnjoj politici zemlje prema migrantima. Zbog svojih ekstremnih stavova u martu su postali prva stranka u Njemačkoj, koja je još od doba nacista stavljena pod nadzor vlade.
Kako izgleda glasanje u Njemačkoj?
Njemački izbori za Bundestag odvijaju se po sistemu proporcionalne zastupljenosti, što znači da se udio glasova svake stranke direktno odnosi na to koliko mjesta imaju u parlamentu. Taj princip praktično onemogućava stranci da sama vodi vladu. Koalicije moraju da se formiraju nakon što se glasanje završi, a često sadrže i više od dvije partije.
Neki Nijemci su već glasali na izborima. Pandemija korona virusa povećala je broj ljudi koji su svoje glasove poslali poštom.
"Ko god pobijedi na papiru u nedjelju uveče ne može da bude siguran da će on ili ona zaista voditi vladu, jer će biti toliko permutacija. Možda do novembra nećemo znati ko će tačno da formira vladu", istakao je jedan njemački politikolog za CNN.
Prvi birački glas i drugi birački glas
Od izbora za drugi saziv Njemačkog Bundestaga 1953. godine na njemačkim saveznim izborima daju se dva biračka glasa. Prvim glasom direktno se bira kandidat iz izborne jedinice birača. Njemačka je podijeljena na ukupno 299 izbornih jedinica, od kojih svaka ima oko 250.000 stanovnika.
Drugi glas birač daje određenoj stranci.
Od najmanje 598 poslaničkih mandata u Bundestagu 299 poslaničkih mjesta se osvaja preko tzv. pokrajinskih izbornih listi. Samo političke stranke smiju da podnose te izborne liste. Liste određuju redoslijed po kojem kandidati popunjavaju poslanička mjesta koja je njihova stranka osvojila u određenoj Saveznoj pokrajini.
Redoslijed kandidata na listi se unapred određuje na kongresima stranke. Ako neki poslanik napusti Bundestag, onda se sa pokrajinske liste stranke preko koje je ušao u parlament bira sljedeći kandidat koji ranije nije bio izabran. Ako na listi nema više nijednog preostalog kandidata, poslaničko mjesto ostaje upražnjeno.
Svaka stranka mora na nivou države da osvoji najmanje pet procenata važećih drugih glasova birača da bi bila zastupljena u Bundestagu.
Pravila o izborima poslanika za savezni parlament regulišu postupak održavanja njemačkih saveznih izbora. Bundestag provjerava ispravnost izbora u skladu sa Zakonom u provjeri izbora.
Onaj ko pobijedi na izborima u Njemačkoj, moraće mnogo da se potrudi kako bi zasjenio ženu, koja je godinama "vukla konce" ne samo u evropskoj, već i svjetskoj politici. Zbog toga svi, od Pekinga do Vašingtona, pomno gledaju u Njemačku i sa strepnjom čekaju rezultate izbora.
(MONDO)