Srpska pravoslavna crkva slavi praznik Vavedenje koji simbolizuje dovođenje trogodišnje Marije u Jerusalimski hram.
Vavedenje je slava manastira Hilandara i drugih, kao i mnogih porodica.
Po hrišćanskoj legendi, uvođenje (vavedenje) Bogorodice u hram pratila je, osim roditelja Joakima i Ane, mnogobrojna rodbina i prijatelji koji su tri dana putovali od Nazareta do Jerusalima.
Na vratima hrama dočekao ih je starac Zaharija, otac Jovana Preteče, koji je Mariju uveo ne samo u hram, već i u dio nazvan Svetinja nad svetinjama, u koji je mogao da uđe samo prvosveštenik.
Marija je u hramu ostala devet godina.
Pošto su joj u međuvremenu umrli roditelji, sveštenici su odlučili da je udaju za 80-godišnjeg udovca Josifa, koji je već imao odraslu djecu. Tako su, po predanju, zadovoljeni strogi propisi koji ne dozvoljavaju da djevojka ostane djevica do kraja života, već je svaka morala da se uda.
Marija je živjela u Josifovoj kući kao što je živjela u hramu te je, po hrišćanskoj legendi, ona bila prva monahinja - ona koja je život zavještala Bogu.
U narodu se Vavedenje naziva i Svijeta Prečista koju su nekada osobito poštovale žene. Taj praznik su slavili i stočari koji toga dana nisu uzimali u ruke makaze, srpove ili kose.
U istočnoj Srbiji su na osnovu vremena toga dana predskazivali rod usjeva - vedro nebo obećava dobru ljetinu.
(Beta)
