Specijalno vijeće Haškog tribunala odbacilo je molbu Stojana Župljanina da mu se sudi zajedno sa Radovanom Karadžićem.
Specijalno imenovano vijeće Haškog tribunala odbilo je molbu Stojana Župljanina da uloži žalbu na odluku kojom je odbačen njegov prijedlog da mu se sudi zajedno sa bivšim predsjednikom Republike Srpske (RS) Radovanom Karadžićem, objavljeno je danas u Hagu.
Župljanin, koji je u periodu na koji se odnosi optužnica bio načelnik Centra službe bezbjednosti u Banjaluci, zatražio je 3. decembra prošle godine da se odobri zajedničko suđenje, ali su se tome usprotivili i saoptuženi bivši ministar unutrašnjih poslova RS Mićo Stanišić i Tužilaštvo.
Sa prijedlogom za zajedničko suđenje saglasio se Karadžić, koji je posebnim podneskom i sam tražio odobrenje da uloži žalbu na spornu odluku.
Sudije su u odluci navele da ulaganje žalbe, prema pravilima suda, može da bude odobreno ukoliko se radi o pitanju koje bi "u znatnoj mjeri moglo da utiče na pravednost i efikasnost suđenja ili na ishod suđenja, ili ukoliko bi brza odluka žalbenog vijeća mogla da materijalno ubrza suđenje".
"Prema mišljenju većine članova vijeća, nijedan od argumenata odbrane Stojana Župljanina i Radovana Karadžića ne ukazuje na koji način odbijanje zahtjeva za zajedničko suđenje utiče na pravedno i efikasno suđenje ili na njegov ishod. Ukoliko bi se Stanišiću i Župljaninu sudilo odvojeno, očekuje se da bi to suđenje ranije počelo i kraće trajalo, te da bi bilo manje složeno. Vođenje dva odvojena suđenja ni na koji način neće uticati na pravedno suđenje ni za jednog od optuženih", navodi se u odluci.
U odluci se dodaje da će, ukoliko im se bude sudilo odvojeno, optuženi moći da se pojave kao svjedoci u drugom predmetu, što ne bi bio slučaj ukoliko im se sudi zajedno.
Izdvojeno mišljenje po ovom pitanju priložio je predsjedavajući vijeća, južnokorejski sudija O-gon Kvon, koji smatra da sva tri osnova za žalbu mogu da budu prihvaćena i da bi "donošenje sporne odluke jasno doprinijelo pravednosi i efikasnosti postupaka".
Karadžić je optužen za genocid i druge zločine u BiH u periodu od 1992. do 1995. godine.
Optužnice protiv Župljanina i Stanišića spojene su u oktobru prošle godine i oni se terete za učešće "u udruženom zločinačkom poduhvatu čiji je cilj bio trajno uklanjanje bosanskih Muslimana, bosanskih Hrvata i drugog nesrpskog stanovništva sa teritorije planirane srpske države", od 1. aprila do 31. decembra 1992. godine.
(Srna)