Predsjednik Narodne skupštine RS Igor Radojičić rekao je da će, nezavisno od mišljenja bilo koje političke partije, biti održana sjednica Narodne skupštine, na kojoj će se razmatrati iformacija o katastrofi koja je pogodila Srpsku.
"Još je na snazi vanredna situacija i očekujem da će sjednicu zatražiti Vlada Republike Srpske, čim bude gotov prijedlog mjera, na kojem već rade u resornim ministarstvima", naglasio je Radojičić.
Prema njegovim riječima, rebalans budžeta Srpske je samo jedan detalj u cijelom kompleksu, jer nema dileme da će biti potreban, s obzirom na dramatičan pad javnih prihoda, kao rezultat velikog broja privrednih subjekata koje su pogodile poplave, koji ne posluju, pa ne mogu plaćati ni poreze ni doprinose.
"Već se na računima javnih prihoda primjećuje dramatičan pad. S druge strane, dramatično se povećavaju potrebe, jer se, osim onoga što je bilo redovno predviđeno godišnjim planovima i budžetom, pojavljuje potreba za sanaciju infrastrukture, individualne stambene gradnje privrednih subjekata i drugih", dodao je Radojičić.
On je napomenuo da su razmjere štete još neutvrđene, ali da je ona ogromna.
"Davali smo vrlo okvirne procjene koje govore o tome da bi mogle ići do 15 odsto bruto društvenog proizvoda na godišnjem nivou, što je strašno, jer su to razmjere ratnog razaranja", naglasio je Radojičić.
On je pojasnio da će rebalans budžeta biti samo jedna od posljedica, a niz drugih mjera treba da se utvrdi, koje se odnose na olakšice, poreske politike, zatim mjere za domaćinstva, za preduzetnike i privredna društva, te infrastrukturu, i na prihodovnoj i rashodovnoj strani.
"Procjena šteta u ovom trenutku ne postoji ni na lokalnom nivou, a nekoliko lokalnih zajednica se još bori sa poplavama. Vlada i Štab su tražili preliminarne izvještaje, neke opštine nisu u stanju da podnesu izvještaje, a u nekim opštinama zadržana je vanredna situacija", dodao je Radojičić.
On je pojasnio da je procjena štete na međunarodnom nivou, koja je važna zbog povlačenja stranih donacija i sredstava, već započeta i da bi mogla biti gotova u drugoj polovini juna.
"Mi ćemo do tada morati imati usvojene prijedloge mjera u Narodnoj skupštini Republike Srpske i očekujem da ćemo u narednoj sedmici moći razgovarti o prvim prijedlozima, onda i o zakazivanju sjednice", istakao je Radojičić.
Govoreći o međunarodnoj pomoći koja se nudi, Radojičić je rekao da se ona, uglavnom, odnosi na kreditne linije, a ne na donacije, napominjući da Srbija i BiH nisu u istoj poziciji. "Humanitarna sredstva i donacije su mali procenat od onoga šta će biti potrebno. Ne treba se vezivati ni samo za budžet, mislim da će razmišljanja ići u prijedlogu formiranja posebnih vanbudžetskih fondova solidarnosti koji bi prikupljao određena namjenska sredstva i na transparentan način dalje ih ulagao, bilo da se radi o pomoći domaćinstvima ili infrastrukturi ili privrednim subjektima", pojasnio je Radojičić.
On je naveo da ima prijedloga o smanjenju plata, dnevnica i korištenju jeftinijih službenih vozila budžetskih korisnika, ali da oni u konačnom efektu za ogromnu štetu nemaju nikakvu finansijsku korist za građane.
Radojičić je pojasnio da smanjenje plata vodi do smanjenja doprinosa, a ono do smanjenja penzija i likvidnosti fondova zdravstvenog i penzijskog osiguranja, što vodi do pada potrošnje i negativne spirale.
"U ovom tenutku treba razmišljati o mjerama sanacije i razvoja, na koji način podstaći privredu koja je pala i u šta uložiti od prioriteta da se podigne privredna aktivnost", dodao je Radojičić.
Radojičić smatra da cijelu analizu šta i kako je radio koji nivo vlasti u BiH, humanitarne i meteorološke organizacije tokom poplava, treba pripremiti i dati na uvid javnosti, te dodao da se razmjere ove elementarne katastrofe nisu mogli spriječiti.
Predsjedavajući Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda Republike Srpske Mujo Hadžiomerović tvrdi da se u nekim opštinama, "kao što je Vlasenica, tokom poplava nije vodilo računa o povratnicima, gdje je načelnik opštine poslao pomoć u Šekoviće, a nije zbrinuo svoje povratnike Bošnjake".