Poslanici Narodne skupštine Republike Srpske nastaviće sutra desetu posebnu sjednicu na kojoj bi trebalo da bude reaktivirana odluka o raspisivanju referenduma o Sudu i Tužilaštvu BiH.
Nastavak posebne sjednice zakazan je za 10 časova. Po završetku desete posebne sjednice, počeće peta redovna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske, navodi se u saopštenju.
Narodna skupština Republike Srpske danas je raspravljala o reaktiviranju odluke o raspisivanju referenduma o Sudu i Tužilaštvu BiH, što je početkom mjeseca zatražio predsjednik RS Milorad Dodik.
Predsjednik Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović poručila je večeras da referendum o Sudu i Tužilaštvu BiH mora biti održan jer se ne mogu više "servirati" rješenja, prema kojima, svaki dan treba da se desi neka erozija nadležnosti Srpske.
"Takva rješenja nećemo jer i ovako decentralizovana zemlja može da se kreće ka EU. To su uradile i druge složene države", rekla je Cvijanovićeva tokom rasprave na posebnoj sjednici Narodne skupštine Srpske.
Ona je istakla da praksa tako složenih zemalja pokazuje da postoji formula i recept za evropski put, ali ne dopuštaju da ovdje budu primijenjeni jer "svi treba da glumimo da je nivo BiH najvažniji za te procese".
Cvijanovićeva je navela da je u evrointegracijama uloga nivoa BiH samo 18 odsto.
Ona je pozvala na mudrost i da se u zakonskim rokovima definiše i stav za vrijeme poslije referenduma.
"Možemo mnogo da dobijemo na mnoge načine i sve to treba da iskoristimo kako bismo dobili bolje varijante za Republiku Srpsku od onog što sada imamo", naglasila je Cvijanovićeva.
Ona je ponovila da se referendumom samo vraća sistem u dejtonske okvire i da se ne radi nešto što je protiv Ustava.
"Hoću da nam pokažu član Ustava gdje piše da postoje te institucije (Sud i Tužilaštvo BiH). Ne postoje nigdje. Neću da nas varaju da to nije nametnutu. Varaju nas i da visoki predstavnik ima pravo da to radi, a nema", poručila je Cvijanovićeva.
Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Milenko Savanović istakao je danas da pravosudne institucije sa nivoa BiH ne priznaju žrtve srpskog naroda iz posljednjeg odbrambeno-otadžbinskog rata.
"Zbog toga smatram da je potrebno održati referendum o Sudu i Tužilaštvu BiH", rekao je Savanović na posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske.
On je napomenuo da u Srpskoj mora biti pokazano apsolutno jedinstvo kada je riječ o organizovanju referenduma.
Potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je da referendum o Sudu i Tužilaštvu BiH ne znači da Srpska svoje pravo štiti blokadom institucija.
"Vidjeli smo kako je sve izgledalo u Makedoniji. Samo tražimo da demokratski odlučujemo o svojoj sudbini", dodao je Stevandić.
On je naglasio da, kada je riječ o radu Suda i Tužilaštva BiH, sve bude ostavljeno na volju narodu i pozvao na aposlutno političko jedinstvo u Republici Srpskoj.
Stevandić je naveo da je moć referenduma nesumnjiva i pozvao poslanike da se u vezi sa tim ne dijele jer će, kako smatra, podjele stvoriti "mogućnosti za neki intervencionizam".
Poslanik SDS-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Miladin Stanić kaže da ova stranka nije protiv referenduma kao demokratskog izražavanja volje građana, ali ne na predloženi način.
Šef Kluba poslanika PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Branislav Borenović naglasio je da ova stranka nije zadovoljna radom pravosuđa BiH, ali ni onog u Srpskoj.
"U Srpskoj nije procesuiran nijedan krupan predmet koji se odnosi na kriminal i korupciju, iako je PDP podnio nekoliko prijava. Problem je i što veoma malo znamo o strukturalnom dijalogu", rekao je Borenović.
Klub poslanika SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske predložio je amandmane na odluku o referendumu o Sudu i Tužilaštvu BiH, a prvim se za dan održavanja referenduma utvrđuje prva nedjelja po isteku 50 dana od dana stupanja na snagu odluke, izjavio je šef Kluba SNSD-a Radovan Višković.
Višković je rekao na posebnoj sjednici Narodne skupštine da se drugim amandmanom predlaže da se u prijedlogu odluke o raspisivanju referenduma odredi da ta odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku" Republike Srpske.
Potpredsjednik Narodne skupštine Srpske Nenad Stevandić istakao je da je moć referenduma nesumnjiva i pozvao poslanike da se u vezi sa tim ne dijele jer će, kako smatra, podjele stvoriti "mogućnosti za neki intervencionizam".
Poslanik DNS-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Spomenka Stevanović rekla je da se u Sudu BiH u oblasti ratnih zločina skoro 80 odsto presuda odnosi na Srbe, čime se pokušavati dati karakter rata, te naglasila da proizilazi da je samo jedna strana bila agresor i činila zločine, i to organizovano.
Ona je, tokom rasprave na posebnoj sjednici Narodne skupštine Srpske, rekla da su karakteristike Suda i Tužilaštva BiH učešće stranih sudija i tužilaca u njihovom radu, što je suprotno suverenitetu jedne zemlje, te retroaktivna primjena zakona na koju je morao reagovati Sud za ljudska prava u Strazburu, sporost u rješavanju predmeta i provođenju istraga.
Stevanovićeva je istakla da ne vidi problem o izjašnjavanju naroda na referendumu, dodajući da to nije nikakav atak na institucije BiH, već vraćanje BiH u okvire Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Poslanik NDP-a Dragan Čavić izjavio je danas da je predloženo referendumsko pitanje o Sudu i Tužilštvu BiH zbunjujuće i da nije preciziran datum određivanja referenduma.
On smatra da će onaj koji bude učestvovao na referendumu misliti da je riječ o izjašnjavanju o nametanju odluka visokih predstavnika.
Čavić je podsjetio da je oktroisani zakon o Sudu i Tužilaštvu BiH, kojeg je nametnuo visoki predstavnik, glasovima SNSD-a, SP i tadašnjeg Srpskog narodnog saveza pretvoren u zakon donesen u redovnoj proceduri.
Poslanik SNSD-a Radovan Višković naveo je da strukturalni dijalog nije ispunio očekivanja i da se mora pribjeći i nekoj drugoj mjeri, istakavši da nemaju svi isti tretman pred Sudom i Tužilaštvu BiH, te da su Srbi u neravnopravnom položaju.
"Zašto se u tom Sudu i Tužilaštvu ne nađe niko ko je ubijao starce, žene i djecu na pravoslavni Božić i zatre cjelo srpsko selo?", upitao je Višković, ističući da takva praksa mora prestati.
Ranije danas, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik istakao je da je proces nametanja pravosuđa na nivou BiH išao u dvije faze - prva je zastrašivanje izabranih funkcionera, a druga osnivanje odjeljenja za ratne zločine u Sudu i Tužilaštvu BiH sa stranim sudijama i tužiocima, a u funkciji podržavanja "bošnjačke istine o agresiji i genocidu".
U obraćanju poslanicima na posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske o raspisivanju referenduma o Sudu i Tužilaštvu BiH, Dodik je naveo da je prva faza - zastrašivanje izabranih funkcionera, sadržana u razlozima za nametanje Zakona o Sudu BiH odlukom visokog predstavnika Volfganga Petriča od 11. novembra 2000. godine.
Dodik je rekao da kao razlog osnivanja Suda BiH, visoki predstavnik navodi: "Uspostavljanje neophodnih struktura na nivou države BiH i entiteta s ciljem ispunjavanja zahtjeva datih u odgovarajućim ustavima, uključujući i osnivanje sudskih institucija na državnom nivou čime bi se zadovoljila potreba data u Ustavu, a koje bi se bavile krivičnim djelima zvaničnika BiH počinjenim u toku obavljanja službene dužnosti".
"Ovakva površnost i neozbiljnost, dokaz je arogancije i umišljenosti i drastičan primjer kršenja
Dejtonskog sporazuma. Cilj te prve faze je bilo disciplinovanje srpskih i hrvatskih funkcionera, kroz smjene, hapšenja, zatvaranja i sudske progone bez valjanih dokaza. Zastrašivanje je bila poruka i drugima šta će ih snaći ako se budu protivili prekrajanju Dejtonskog sporazuma i centralizaciji u korist Bošnjaka", istakao je predsjednik Srpske.
On je podsjetio da su žrtve tih procesa bili Mirko Šarović, predsjednik Republike Srpske a potom srpski član Predsjedništva BiH, koji je sa funkcije praktično otišao u pritvor od godinu dana, a nakon sudskog procesa je oslobođen.
"Za godinu dana zatvora, Šarović je tužio BiH i dobio odštetu od 102.000 maraka. Pored njega suđen je i nepravosnažno osuđen na 10 godina Ante Jelavić, hrvatski član Predsjedništva BiH. Ova presuda je ukinuta, tako da sada ni Jelavić nije kriv. Zatvaranje i sudski proces, zadesio je i Dragana Čovića, bivšeg zamjenika premijera i ministra FBiH, sadašnjeg člana Predsjedništva BiH. Protiv njega je Tužilaštvu i Sudu BiH podneseno više od 10 krivičnih prijava, od kojih ga na kraju oslobađaju, što je samo potvrda da se radi o političkom progonu", konstatovao je Dodik.
On je podsjetio da je "Čoviću suđeno i za udruženi zločinački poduhvat u kome su svi drugi još prvostepeno oslobođeni, a on suđen za udruživanje sam sa sobom".
Predsjednik Srpske je naglasio da su optužnica i sudski proces bili sudbina i Mladena Ivanića, zato što kao premijer nije "dovoljno dobro pripremio sjednicu Vlade Republike Srpske, pa je nastupila šteta po 'Srpske šume'".
"Za ovu nebulozu, Ivanić je osuđen na 18 mjeseci zatvora. To mu je bila opomena što odmah nije prihvatio ponudu SDP-a da izađe iz koalicije sa SNSD-om. Na presudu se žalio Ivanić i tužilac koji je tražio četiri godine zatvora. Oslobođen je i Milovan Cicko Bjelica i naloženo je da mu se zbog povrede časti i ugleda, pretrpljenog duševnog bola i protivpravnog držanja u pritvoru iz budžeta BiH isplate 153.000 KM.
Bjelica je tada izjavio da je ovo još jedna potvrda da su strani tužioci u Tužilaštvu BiH montirali političke optužnice bez ikakvih dokaza. On podsjeća da je optužnicu protiv njega i Šarovića podigao bivši strani tužilac DŽonatan Ratel koga je kasnije na predmetu zamijenio Erik Larson, dodajući da je Ratel posle odlaska iz Tužilaštva BiH završio na Kosovu kao tužilac Euleksa. Pompeznu optužnicu protiv Mladena Ivanića, koja je okončana oslobađajućom presudom, takođe, je vodio strani tužilac Haike Vendorf", naveo je Dodik.
Govoreći o drugoj fazi procesa nametanja pravosuđa na nivou BiH, Dodik je podsjetio da se ta druga faza "pravde" po OHR-u zbila 2004. godine, osnivanjem odjelenja za ratne zločine u Sudu i Tužilaštvu BiH, sa stranim sudijama i tužiocima, opet u funkciji podržavanja "bošnjačke istine o agresiji i genocidu".
Računalo se, kaže Dodik, da je mehanizam zastrašivanja funkcionera prije svega Srba i Hrvata, uspostavljen i uvijek spreman da po potrebi nastavi sa progonima onih koje narod izabere na izborima.
"Radi istine mora se reći da OHR-ovo 'pravosuđe na nivou BiH', nekad zakači i bošnjačke funkcionere, ali samo onda kada se udalje od SDA. Tako je proces vođen i protiv Edhema Bičakčića, bivšeg premijera FBiH, koji je optužen zajedno sa Draganom Čovićem, za zloupotrebu službenog položaja, a onda oslobođen", rekao je predsjednik Srpske.
On je podsjetio da su strani tužioci na kraju svojih mandata, donosili odluke o obustavljanju istraga za ratne zločine, kao u slučaju "Dobrovoljačka ulica".
"Takvu sramnu odluku donio je strani tužilac Dejvid Švendimen, a njegov kolega istu odluku donio je u slučaju 'Tuzlanska kolona'. Svirepi zločini nad nedužnim mladićima JNA u povlačenju iz Sarajeva i Tuzle, nisu dočekali presude. Ubistva nesporna, žrtve poznate, a počinioci nikad presuđeni", naglasio je Dodik.
Kada po potjernicama budu uhapšeni Ejup Ganić i Jovan Divjak, ističe Dodik, onda se aktivira Tužilaštvo i bošnjačke strukture u Sarajevu i traže da ih izruče BiH, da bi ih onda pustili na slobodu.
"Tadašnji predsjednik Republike Srpske gospodin Dragan Čavić i ja kao premijer, podnijeli smo 2006. godine, krivičnu prijavu protiv komandanta Petog muslimanskog korpusa Atifa Dudakovića, uz brojne dokaze i video snimke koji potvrđuju odgovornost za ubistva, rušenje i paljenje civilnih objekata. Tužilaštvo BiH ćuti već devet godina.
Kada Okružno tužilaštvo u Bijeljini pokrene istragu protiv Nasera Orića, komandanta 28. Muslimanske divizije u zaštićenoj zoni Srebrenica, koja je njemu služila kao zaštita nakon brojnih zločina, onda Tužilaštvo i Sud BiH preuzmu, bolje rečeno otmu taj predmet i ćute šest godina. Kada uhapse Orića, onda brže-bolje se sjete da imaju taj predmet kod sebe i onda traže da se Orić izruči njima, jer tobože vode istragu. Onda ga puste, bez optužnice, bez suđenja, bez pravde za žrtve i njihove porodice", naglasio je Dodik, podsjetivši da je javnost nebrojeno puta, svih ovih godina, prilikom pomena srpskim žrtvama širom BiH čula – za ove zločine nad Srbima još niko nije odgovarao.
"Praovosuđe BiH generiše mržnju"
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je danas da rad i djelovanje Suda i Tužilaštva BiH generišu međunacionalnu mržnju i netrpeljivost, a da je reforma pravosuđa u BiH vođena na pogrešnim osnovama i nije dala adekvatne rezultate.
"Prateći višegodišnju implementaciju zaključaka i preporuka Narodne skupštine Republike Srpske o sistemu pravosuđa u okviru strukturalnog dijaloga, može se konstatovati da on nije dao željene efekte, što je povod reakcije najviših institucija Srpske za raspisivanje republičkog referenduma po ovom pitanju", istakao je Dodik u obraćanju na posebnoj sjednici Narodne skupštine Srpske o raspisivanju referenduma o Sudu i Tužilaštvu BiH.
On je napomenuo da Srpska odbacuje mogućnost da se verifikuju nadležnosti koje su prenošene na nivo BiH posredstvom nametnutih zakona od visokog predstavnika, te stvara uslove i mogućnosti da se ospori njihovo pravno dejstvo na teritoriji Republike.
"Istovremeno, ponovo pozivamo visokog predstavnika da bez odlaganja amnestira sve osobe kojima su ranijim odlukama visokih predstavnika, a izvan sudske i zakonske procedure, oduzeta ili suspendovana garantovana građanska prava, te da im ista budu u potpunosti vraćena", rekao je Dodik.
Dodik je zatrašio od svih institucija Republike Srpske da obezbijede svim svojim državljanima i građanima ljudska prava i slobode zagarantovane Ustavom Republike Srpske i Aneksom četiri Dejtonskog mirovnog sporazuma, uključujući jednako pravo na rad svih građana bez ograničenja bilo koje vrste, kao i pravo na sudsku zaštitu i odbranu, sve dok visoki predstavnik ne ukine sankcije nametnute na nedemokratski način.
Potpredsjednik Vlade Republike Srpske Anton Kasipović istakao je danas u Banjaluci da strukturalni dijalog o reformi pravosuđa u BiH nije uspio.
"Da je ovaj proces uspio vjerovatno danas ne bi u Narodnoj skupštini Srpske raspravljali o raspisivanju referenduma o Sudu i Tužilaštvu BiH", rekao je Kasipović na posebnoj sjednici parlamenta Srpske.
On je naglasio da je jedinu realnu šansu orijentisanu ka vladavini prava u BiH strukturalnom dijalogu davala Republika Srpska.
Šef Kluba poslanika Socijalističke partije Slobodan Protić izjavio je danas da će ovaj Klub podržati raspisivanje referenduma o Sudu i Tužilaštvu BiH, jer su nepravedni i neprincipijelni prema srpskom narodu.
Protić je na posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske naveo da su te pravosudne institucije selektivne, pristrasne i da im je cilj urušavanje Srpske.
"Načinom rada generišu međunacionalnu krizu i zbog toga je potrebno o svemu ovom odlučivati na referendumu", smatra Protić.
Poslanik SDS-a Vukota Govedarica istakao je da je SDS bio u kontinuitetu protiv Suda i Tužilaštva BiH.
On kaže da predložena odluka o referendumu ima niz proceduralnih grešaka -nema potvrdu i mišljenje Sekretarijata za zakonodavstvo, nisu definisana sredstva, nema odrednica o usklađenosti.
Govedarica je postavio pitanje šta će se desiti ako bude pokušaja, prvenstveno međunarodnih faktora, da se spriječi održavanje referenduma, odnosno šta ako visoki predstavnik iskoristi "bonska ovlašćenja".
Direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Milorad Kojić rekao je da su 60 odsto od ukupnog broja optuženih lica pred pravosudnim institucijama na nivou BiH pripadnici srpskog naroda i da ove institucije žele da stvore podlogu za pravno i političko dovođenje u pitanje legitimiteta Republike Srpske.
Kojić je ocijenio da potpuno otuđen i selektivno orijentisan pravosudni sistem na nivou BiH mora biti predmet ozbiljnih reformskih zahvata u skladu sa dejtonskim uređenjem BiH.
"Sud i Tužilaštvo BiH kvalifikacijom krivičnih djela genocida i zločina protiv čovječnosti, optužnicama i presudama koje teritorijalno obuhvataju cijelu Srpsku, te uz proglašavanje njenog civilnog, vojnog i policijskog rukovodstva zločinačkim formacijama i organizacijama nastoje da stvore podlogu za pravno i političko dovođenje u pitanje legitimiteta Republike Srpske", rekao je Kojić u obraćanju na posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske.
On je podsjetio da su institucije Republike Srpske podnijele više od 1.055 izvještaja o počinjenom krivičnom djelu ratnog zločina protiv 7.655 lica za koje postoji sumnja da su počinili zločine nad više od 23.000 srpskih žrtava.
"Dostavljena je obimna dokumentacija, međutim pravosudne institucije na nivou BiH nisu u ovim slučajevima učinile ništa", naglasio je Kojić.
On je napomenuo da je Sud BiH godinama narušavao osnovni pravni princip vremenskog važenja zakona, jer je retroaktivno primjenjivao Krivični zakon BiH iz 2003. godine, nanoseći nesagledivu štetu procesuiranim licima.
"Nažalost, za tako nešto dobio je i potpunu podršku Ustavnog suda BiH. Sud BiH i danas nastavlja sa retroaktivnom primjenom Krivičnog zakona BiH, uprkos presudi Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Maktouf - Damjanović, na način da potvrđuje optužnice za krivična djela koja su bila propisana Krivičnim zakonom SFRJ, važećim u momentu izvršenja krivičnog djela", kaže Kojić.
Šef Kluba poslanika SNSD-a Radovan Višković ocijenio je da je neprimjereno ponašanje Govedarice i pozvao na smirivanje situacije u Narodnoj skupštini i zatražio pauzu.
Predsjednik Predsjedništva Boračke organizacije Republike Srpske Duško Miletić izjavio je danas da Sud i Tužilaštvo BiH nisu opravdali svoju ulogu, da je u mnogim situacijama njihov rad kamen spoticanja i podjela, i da će tako biti ubuduće, ako se nešto ne promijeni.
Miletić je, u obraćanju na posebnoj sjednici Narodne skupštine, rekao da kvalifikacijom "udruženi zločinački poduhvat" Tužilaštvo želi da dokaže kolektivnu odgovornost cjelokupnog srpskog naroda, a u nedostatku materijalnih dokaza koristi ucjene i pritiske raznih vrsta.
Prema njegovim riječima, vrši se i diskriminacija prema nacionalnoj osnovi, gdje su, nakon odluke Suda u Strazburu u Sudu i Tužilaštvu BiH, našli način da Srbima sude i optužuju prema strožim odredbama, pa im se stavlja na teret ratni zločin protiv čovječnosti, dok Hrvatima i muslimanima stavljaju na teret ratni zločin protiv civilnog stanovništva, za šta je zaprijećena manja kazna nego za prethodno djelo.
Miletić je, kao primjer za to, naveo da je trojici Srba iz Prijedora zbog ubistava pet ili šest bošnjačkih civila stavljeno na teret da su počinili ratni zločin protiv čovječnosti, dok se grupi Bošnjaka zbog ubistava 130 civila sa područja Trnova na teret stavlja ratni zločin protiv civilnog stanovništva.
On je naveo i primjer Nasera Orića za koga postoje neoborivi dokazi, a Tužilaštvo mu ne odrećuje pritvor, već ga pušta da se brani sa slobode, a borca, slijepog i bez ruke iz Smoluće, zbog navodnog šamara ratnom zarobljeniku, osuđuje na dvije godine i šalje u zatvor.
"Očigledno je, prema mišljenju Suda i Tužilaštva, klanje civila manje krivično djelo od šamara", ukazao je Miletić.
On je naveo da Tužilaštvo BiH diže optužnice za genocid koji nije ni dokazan u više opština na području Srpske, a po toj osnovi tereti cjelokupno civilno i vojno rukovodstvo tih opština.
Miletić je naveo i primjer krivičnog djela progona civila u slučaju Atifa Dudakovića, gdje postoje i snimci kako u okolini Sanskog Mosta naređuje paljenje kuća. Da Tužilaštvo ima ovakav dokaz protiv bilo kojeg Srbina, kaže Miletić, optužnica bi bila podignuta.
On je pomenuo i pitanje izdržavanja kazni osuđenih Srba, koji se šalju u kazneno-popravne ustanove daleko od mjesta stanovanja, te stvaranje brojnih prepreka za privremeno puštanje iz ovih ustanova.
Miletić je istakao da je Boračka organizacija nezadovoljna i onim što je učinila Republike Srpske kada je riječ o utvrđivanju istine o događajima u proteklom ratu i pružanju pravne pomoći licima koja su osumnjičena za navodni ratni zločin.
"Smatramo da bi Republika Srpska morala formirati više timova, advokata i istražilaca da bi istražili i dokumentovali svaki incident iz proteklog rata", naglasio je Miletić.
