Visoki predstavnik u BiH smatra bi uspjeh butmirskog sastanka olakšao odluci PIK-a da zatvori OHR.
Valentin Incko rekao je da bi uspjeh butmirskog sastanka olakšao posao Savjetu za provođenje mira (PIK), koji bi već na narednoj sjednici mogao da odlučuje o zatvaranju Kancelarije visokog predstavnika (OHR).
On je rekao da sve radi na pripremama za zatvranje OHR-a, a posebno da budu ispunjeni pet ciljeva i dva uslova.
"Preduzete su neke mjere za Brčko, jer i to je jedan od ciljeva. Radimo i na popisu imovine. Lično sam za tranziciju, ali odluka će biti donesena na sjednici PIK-a, koja treba da bude održana 18. i 19. novembra. To je kratko vrijeme, možda će se oni opredijeliti za neku uslovnu odluku ili da čekamo sjednicu PIK-a u martu. To ne znam, ali radim na tome da dođe do tranzicije OHR-a.", tvrdi Incko.
Incko navodi da ustavne promjene nisu uslov za odlazaka OHR-a, ali za približavenje EU i NATO-u, kaže on, očekuju se neke promjene ustava da bi država bila funkcionalnija ili, u slučaju NATO-a, da ima jednostavnije komandne strukture.
Govoreći o entitetskom glasanju, Incko je za sutrašnji broj "Nezavisnih novina" rekao da je u izvještaju Evropske komisije sasvim jasno rečeno da je ono, kako kaže, zloupotrebljavano u prošlosti i da nadležni organi treba da se bave tim problemom.
"Naravno, zloupotreba entitetskog glasanja može osakatiti državu. Mislim da je dobro da svaki narod, i srpski, ima zaštitu. Ja to podržavam i niko ne smije dominirati nad drugim narodima, niti da budu dva naroda protiv trećeg. Te zaštite su važne, ali ne smije dolaziti do zloupotrebe. A, ima područja gdje to ne bi moralo biti upotrebljavano, recimo, kod evroatlantskih pitanja ili nekih tehničkih stvari", istakao je Incko.
On je rekao da je paradoks da BiH odlučuje u UN-u, a o njoj odlučuje visoki predstavnik, te da bi njemu bilo drago da se OHR "pretvori" u Kancelariju specijalnog predstavnika EU, ali da to mora da bude urađeno na pravi način.
Na pitanje da li se nekada pokaje zbog sankcija koje preduzme, Incko je rekao da se "malo pokajao na primjeru Dragana Kalinića".
"Bio je ministar zdravlja u Vladi Radovana Karadžića i čini mi se da nisam moralno učinio pravi potez. No, mi sada ponovo ispitujemo svih 190 slučajeva i ovih dana biće još oko 20 slučajeva za rehabilitaciju. Ljudi su bili na tim listama, jer su ometali dejtonski proces u većini slučajeva", objašnjava Incko.
Za "Elektroprenos", kaže on, nije mu žao, jer je, prema njegovom mišljenju, napravio tehničko rješenje zbog isteka mandata Upravnom i Izvršnom odboru, kao i direktoru.
"Sada je kupljeno vrijeme da se akcionari RS i FBiH nađu i dogovaraju, pa, ako treba, i uz medijaciju Brisela, jer tamo postoji Direktorat za energetiku. Ne smatram to odlukom protiv RS. Čak ova rezervna varijanta ako bi se Dušan Mijatović povukao s mjesta direktora, onda bi to radio sljedeći po redu. To je zbog funkcionalnosti, a ja ni ne znam te ljude, niti ko je sljedeći", tvrdi visoki predstvanik u BiH.
(Srna/MONDO)