BiH je na ivici novog građanskog rata, dok ustavna kriza prijeti da prouzrokuje kolaps političkog sistema, piše "Dejli telegraf".
Britanski dnevnik navodi da su zabrinutost izazvali lideri Republike Srpske (RS) koji su pojačali svoje zahtjeve za sticanje nezavisnosti, upozoravajući da BiH više nije održiva.
Rastuće etničke podjele izazvale su bojazan od novih sukoba u BiH, gdje je u prethodnom ratu od 1992. do 1995. godine život izgubilo više od 100 000 ljudi.
List ističe da je su, s ciljem pronalaska rješenja, evropski i američki zvaničnici za sutra sazvali hitan sastanak sa liderima BiH u Sarajevu.
Uzrok krize su pokušaji da se izmijeni Ustav, koji je usvojen 1995. godine i prema kome je BiH podijeljena na dva poluautonomna entiteta - RS i Muslimansko-hrvatsku federaciju, napominje "Dejli telegraf".
List ističe da su entiteti povezani slabim centralnim institucijama, čije funkcionisanje često ometaju etnička neslaganja.
Srpski lideri tvrde da su pokušaji da se pojednostavi složeni sistem upravljanja smišljeni da potkopaju njihove pozicije i više ih utope u snažniju centralizovanu državu.
Premijer Republike Srpske Milorad Dodik opisao je ustavne promjene kao "nepotrebne i neprihvatljive".
"BiH je neodrživa zemlja, međunarodna zajednica se ovdje zaletjela i to će se na kraju pokazati", rekao je Dodik.
Dodik je zatražio da referendum o samoopredjeljenju bude unesen u Ustav, a što bi omogućilo nezavisnost RS od BiH.
Sulejman Tihić, lider Strane demokratske akcije (SDA), rekao je da strahuje da se pomalja novi rat.
"Ukoliko se ovako nastavi nema sumnje da će doći do sukoba. Pitanje je samo kakva vrsta sukoba i da li će se dogoditi za tri, šest ili 12 mjeseci", tvrdi Tihić.
Pedi Ešdaun, bivši visoki predstavnik u BiH od 2002. do 2006. godine, takođe je izrazio zabrinutost.
"Ovo je ključni momenat i ukoliko se međunarodna zajednica time ne pozabavi BiH rizikuje dezintegraciju", rekao je Ešdaun.
Džim Štajnberg, zamjenik američkog državnog sekretara, dolazi sutra u Sarajevo zajedno sa švedskim ministrom inostranih poslova Karlom Biltom i evropskim komesarom za proširenje Olijem Renom.
(Srna)