Devizne štediše iz BiH čiji je novac ostao na računima bivše Ljubljanske banke nakon raspada Jugoslavije devedesetih godina godinama su potraživali od Slovenije isplaćivanje starih deviznih štednji
Od kako je Slovenija pozvala štedište iz Bosne i Hercegovine da upute dokumentaciju za povrat štednje podnešeno je preko 1.000 zahtjeva od čega je upravitelj skrbništva Ljubljanske banke obradio tek četiri. Iz Udruženja za zaštitu deviznih štediša u BiH apelovali su na nadležne da riješe njihovo pitanje te da ubrzaju proces povrata štednje od Slovenije.
Devizne štediše iz BiH čiji je novac ostao na računima bivše Ljubljanske banke nakon raspada Jugoslavije devedesetih godina godinama su potraživali od Slovenije isplaćivanje starih deviznih štednji. Presudom u slučaju "Ališić i drugi protiv Slovenije", Europski sud u Strasbourgu je 2014. godine utvrdio da je štedišama nekadašnje Ljubljanske banke u Hrvatskoj i BiH prekršeno pravo raspolaganja imovinom i pravo na efikasnu pravnu zaštitu.
U skladu s tim, Slovenija je krajem oktobra ove godine objavila javni poziv u slovenskom Službenom listu na postupak koji bi trebao dovesti do isplate zaostale štednje u dvije iduće godine. Početkom novembra ove godine iz Udruženja za zaštitu deviznih štediša u BiH uputili su apel svojim članovima da podnesu zahtjeve za povrat štednje nakon što je Ministarstvo finansija Republike Slovenije pozvalo stare devizne štediše da od 1. decembra krenu sa zahtjevima povrata štednje.
Od tog dana, skrbništvo Ljubljanske banke riješilo je tek četiri zahtjeva.
"Svjedoci smo da je 20. novembra predstavnik federalnog Ministarstva finansija rekao da je dao nalog upravitelju skrbništva Ljubljanske banke da mora izdavati dokumentaciju štedišama kako bi mogli od 1. decembra podnijeti zahtjeve Sloveniji. U tom trenutku, ispred Udruženja je bilo podnešeno preko 700 zahtjeva, danas je blizu 1.000. Do danas smo uspjeli dobiti samo četiri slučaja koja su riješena", kazala je predsjednica Upravnog odbora Udruženja Amila Omersoftić.
Prema njenim riječima, teško je zaključiti da li skrbništvo Ljubljanske banke nema kapacitet ili nije dovoljno opremljeno za obrađivanje više zahtjeva.
"Da li može uraditi više od četiri predmeta u 15 dana ili se zaista radi o nekoj novoj opstrukciji? Ako uzmemo u obzir da se radi o desetinama hiljada ljudi koji ne mogu aplicirati bez te dokumentacije koju treba dati skrbništvo, toliko ljudi može biti uskraćeno za pravo da podnese aplikaciju Sloveniji. Budući da niko iz državnih organa neće da razgovara sa štedištama i sa Udruženje, nije nam ostalo ništa drugo nega da putem medija poručimo svim odgovornim u BiH da zemlja ne udovoljava potrebama štedišta da bi naplatili svoja potraživanja u Sloveniji", istakla je Omersoftić.
Kako je istakla, oko 130 hiljada štedišta potražuje skoro 250 miliona eura koje bi Slovenija trebala u roku od tri mjeseca nakon priznanja verifikacije.
"Požurujemo da dobijemo ove potvrde, svaki dan ljudi umiru, većina mora provesti sudske postupke i ostavinske rasprave, jako je puno rješenja koja nisu napisana kako treba. Veliki broj ljudi mora ići u obnovu postupka u nasljeđivanju, sva je kočnica ova zgrada Ljubljanske banke", poručila je Omersoftić.
