Sudija Haškog tribunala O-Gon Kvon najavio je za idući ponedjeljak, 2. novembra, nastavak suđenja bivšem predsjedniku RS. Radovanu Karadžiću.
Kvon je rekao da će, ukoliko se optuženi ni tada ne pojavi u sudnici, dan kasnije, 3. novembra, tim povodom biti održana posebna rasprava. On je pozvao strane u postupku da predaju svoje podneske, a zatim će sudsko vijeće odlučiti o nastavku ovog procesa.
Kvon je sugerisao da bude razmotreno pitanje imenovanja branioca za Karadžića, imenovanje "prijatelja suda" i moguće odlaganje suđenja, odnosno da se daju sugestije kako da se suđenje nastavi ukoliko optuženi ne bude prisutan.
Jedan od Karadžićevih pravnih savjetnika Goran Petronijević rekao je danas Srni da će Karadžić odbijati saradnju sa nametnutim braniocem ukoliko mu ga Haški tribunal nametne.
Petronijević je istakao da nepojavljivanje Karadžića danas u haškoj sudnici nije hir, nego rezultat borbe za njegovo elementarno pravo koje mu pripada po Statutu Haškog tribunala, odnosno da ima dovoljno vremena za pripremu odbrane.
Karadžić se ni juče ni danas nije pojavio u sudnici Haškog suda. On je ranije ovakav potez obrazložio tvrdnjom da nije imao dovoljno vremena za pripremu odbrane.
Tužilac Alan Tiger rekao je u uvodnoj riječi na suđenju Radovanu Karadžiću u utorak da je Karadžić bio vrhovni komandant vojske koja je zločinima počinila etničko čićenje Muslimana i Hrvata u velikim dijelovima BiH, terorisala civile u Sarajevu i počinila genocid nad 7.000 Muslimana u Srebrenici.
"Karadžić je istovremeno bio arhitekta politike na kojima su ti zločini utemeljeni i vrhovni komandant snaga koje su te zločine počinile", rekao je tužilac Tiger na početku suđenja koje Karadžić bojkotuje.
Vojska RS čiji je Karadžić bio vrhovni komandant, po riječima tužioca Tigera, ubila je i nezakonito pritvorila pod nehumanim uslovima hiljade, a proterala stotine hiljada nesrba, ostvarujući njegovu politiku etničkog čišćenja u cilju uspostavljanja srpskih teritorija.
Kao dokaz Karadžićeve zločinačke namjere, tužilac je citirao njegove riječi iz oktobra 1991. da će Muslimani "nestati" i da će, ako dođe do rata u BiH, u Sarajevu "umrijeti 300.000 Muslimana".
U sprovođenju te namjere i ostvarenju cilja - etnički čiste sprske države - Karadžić je koristio i podsticao etničku mržnju i strah među narodima BiH, kazao je tužilac.
Po tužiocu, "Karadžić je nastojao da etnički podjeli BiH" i "očisti" teritorije BiH koje je smatrao srpskim od nesrba koje je smatrao vječitim neprijateljima.
"Karadžićev krajnji cilj bilo je ujedinjavanje sa Srbijom" i stvaranje "jedinstvene srpske države", a u tome je imao podršku predsednika Srbije Slobodana Miloševića, naglasio je zastupnik optužbe.
Tiger je naznačio da je i sam Karadžić, po zapisnicima koje posjeduje tužilaštvo, potvrdio da je naredio napad na Srebrenicu u julu 1995, posle kojeg su snage VRS sistematski i organizovano ubile više od 7.000 muslimanskih muškaraca i dječaka, a protjerale 25.000 žena, djece i staraca.
Karadžić je to potvrdio tri nedjelje poslije najvećeg zločina u Evropi poslije Drugog svjetskog rata, naznačio je tužilac.
Kao učesnike u zajedničkom zločinačkom poduhvatu - čiji je cilj bilo trajno uklanjanje Muslimana i Hrvata sa teritorija zamišljene srpske države, Tiger je naveo i tadašnjeg predsjednika Srbije Slobodana Miloševića, komandanta VRS Ratka Mladića, Biljanu Plavšić i Momčila Krajišnika.
Kao "dodatne zločinačke poduhvate" Karadžića i Mladića, tužilac je naveo "širenje terora među civilnim stanovništvom Sarajeva preko kampanje snajperisanja i granatiranja", zatim "eliminisanje bosanskih Muslimana iz Srebrenice" i "uzimanje za taoce osoblja Ujeidnjenih nacija".
Karadžić, koji se brani sam, nije se prva dva dana suđenja pojavio u sudnici iz protesta što mu, kako tvrdi, Tribunal nije dao dovoljno vremena za pripremu.
Protumačivši da se Karadžić tako odrekao prava da prisustvuje procesu, sudsko veće predsedavajućeg O Gon Kvona odlučilo je da, bez zastupnika odbrane, suđenje formalno započne uvodnom rečju tužioca.
Sudija Kvon je ponovo upozorio Karadžića da sudsko veće može odlučiti da mu nametne branioca, ako bude istrajao na odluci da bojkotuje proces kada tužilaštvo, idućeg ponedjeljka, završi uvodnu riječ.
Kada tužilac okonča uvodnu riječ, koja po tumačenju sudskog veća nije deo dokaznog postupka, suđenje, međutim, neće moći da bude nastavljeno izvođenjem dokaza protiv Karadžića sve dok zastupnik odbrane ne bude prisutan u sudnici.
Iz toga proizlazi da će proces morati da bude prekinut sve dok se u sudnici ne pojavi sam Karadžić ili branilac koga mu može nametnuti Tribunal.
Prvu optužnicu protiv Karadžića, Tribunal je podigao 1995. Karadžić je, kako su objavile vlasti Srbije, uhapšen 21. jula prošle godine u Beogradu, a on tvrdi da su ga nepoznate osobe uhapsila 18. jula i tri dana držale na nepoznatom mjestu, prije nego što je bio izveden pred istražnog sudiju.
Tribunalu u Hagu, Karadžić je izručen 30. jula, a u prvom pojavljivanju pred sudijom, on je odbio je da se izjasni o krivici po tačkama važeće optužnice.
Pretpretresni sudija Ijan Bonomi u spis je tada, u skladu sa pravilima suda, uveo da se Karadžić ne oseća krivim.
Praksa Tribunala pokazala je da procedura za nametanje branioca, ako sudsko vijeće odluči da je pokrene, nije kratka, tim prije što će optuženi imati pravo da uloži žalbu na takvu eventualnu odluku.
Ukoliko branilac bude nametnut, sud mu mora dati određeno vrijeme da se pripremi za obiman i komplikovan postupak.
Odluku da bojkotuje početak procesa, Karadžić je prošlog četvrtka obrazložio tvrdnjom da nije imao dovoljno vremena da se pripremi za proces.
(agencije/MONDO)