BiH ne raspolaže sa rezervama nafte koje bi zaštitile potrošače u slučaju da dođe do podizanja cijena nafte na svjetskom tržištu.
Zbog nedavnog podizanja rafinerijskih cijena naftnih derivata za oko 4,5 feninga, stručnjaci upozoravaju da država zbog nepostojanja zaliha ne može uticati na korigovanje cijena u korist potrošača, te da bi se sa zalihama moglo indirektno uticati na cijene.
I u izvještaju o napretku BiH u 2009. godini, koji je prije nekoliko dana objavila Evropska komisija, upozorava se da su zalihe nafte, gasa i drugih naftnih derivata u BiH ispod nivoa od 90 dana, koji je propisan u zemljama EU.
Amela Kečo, sekretar Udruženja distributera naftnih derivata FBiH, kaže da trenutni nivo rezervi naftnih derivata u BiH iznosi maksimalno između sedam i deset dana, koliko obično obezbjeđuju sami distributeri na pumpama.
Ona objašnjava da je uspostava obaveznih rezervi od 90 dana propisana direktivama EU i predstavlja jedan od uslova iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.
Međutim, kako ona navodi, uspostavljanje obaveznih rezervi je pitanje koje iziskuje i poseban zakonski i institucionalni okvir, ali takvih zakonskih normi u BiH još nema. Kečo, pak, navodi da nema straha da bi moglo doći do nestanka nafte u BiH.
"Opskrba domaćeg tržišta nijednog trenutka nije dovedena u pitanje jer postoji čitav niz pravaca snabdijevanja", navodi ona, prenose "Nezavisne novine".
U Ministarastvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH kažu da je stanje po pitanju zaliha tečnih naftnih goriva "apsolutno nezadovoljavajuće" i da će BiH do kraja 2010. godine biti obavezna da ovo pitanje riješi u skladu sa evropskim zahtjevima.
"Za rješenje pitanja uspostavljanja obaveznih zaliha naftnih goriva u BiH neophodno je postići dogovor unutar BiH na koji način će biti organizovan taj sistem", naglašava Ognjen Begović, portparol ovog ministarstva.
Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku, kaže da će formiranje zaliha biti problem zbog velikih troškova za izgradnju dodatnih skladišta.
"Jasno je da kad imate velike oscilacije cijena i male zalihe da to ne ide na ruku potrošačima, jer nema velike stabilnosti cijena. Na primjer, zimi toplane moraju dokupljivati mazut usred grijne sezone kad je cijena najviša, jer ga nemaju gdje skladištiti ako kupe ljeti kad je cijena niža", pojašnjava on.
Dragana Kalabić, pomoćnik ministra za energente u resornom ministarstvu RS, kaže da je Vlada RS svjesna obaveze formiranja zaliha, te da je tokom ove godine usvojeno nekoliko zakona koji omogućuju da se početkom naredne godine krene sa obezbjeđivanjem operativnih rezervi.
Ona je pojasnila da će se krenuti sa formiranjem petodnevne količine operativnih rezervi za potrebe proizvodnje električne i toplotne energije u narednoj godini, koje će se do 2012. godine povećavati na petnaestodnevni nivo.
"Što se tiče obaveznih rezervi nafte, količine, način i mjesto čuvanja će biti regulisano posebnim aktom Vlade s obzirom na to da je za to potrebno obezbijediti značajna finansijska sredstva", pojasnila je ona.
Dušan Bogdanović, stručnjak za naftu, kaže da trenutni kapaciteti u BiH omogućuju da se uskladišti oko 100.000 tona naftnih derivata, što bi bilo dostatno za stvaranje tromjesečnih zaliha RS, ako bi se računale potrebe RS u 2008. godini.
Naime, Kalabićeva ističe da su tromjesečne potrebe RS oko 120.000 tona nafte, dok Kečo navodi da su ukupne godišnje potrebe BiH u 2008. godini za naftom iznosile oko 1,4 miliona tona.
Bogdanović je naveo da se neke od tih lokacija nalaze u krugu "Incela" kod Banjaluke, u Živinicama kod Tuzle, u Blažuju, Mostaru, Vojkovićima i na mnogim drugim lokacijama.
"Zbog strateškog položaja u bivšoj Jugoslaviji napravljen je veliki dio tih kapaciteta u BiH. Dio tih skladišta je i u onome što sada čini vojnu imovinu", naveo je on.
Prema njegovom mišljenju, država mora da obaveže distributere nafte da stvaraju petnaestodnevne zalihe u svojim skladištima.
(MONDO)