Zašto je Radmanović protiv povećanja budžeta?

"Kod ovakvog stepena ekonomske krize mora se voditi računa o socijalnim primanjima, socijalnim kategorijama stanovništva i o razvojnim programima. Socijalna davanja i razvojni programi su u entitetskim budžetima, a nama se dešava već drugu godinu zaredom da više raste budžet BiH nego budžeti entiteta i zbog toga imaju problema, ne entitetske vlade, nego korisnici raznih socijalnih davanja i trpi razvoj dijelova BiH", istakao je Radmanović u izjavi Srni.

On je istakao da je ovako usvojen Nacrt budžeta u Savjetu ministara BiH predimenzioniran i da je on morao voditi više računa o štednji, kako bi se ta sredstva mogla preliti u entitetske budžete.
"Nažalost, druga dva člana Predsjedništva BiH na jučerašnjoj sjednici su smatrala da treba još više sredstava izdvojiti u budžet BiH što će naravno biti na štetu entiteta, štetu zaposlenih i svih radnika u BiH. Bez obzira na moj stav oko predimenzioniranja budžeta institucija BiH bio sam spreman da prihvatim Nacrt budžeta ukoliko se konsenzusom to može dogovoriti, što druga dva člana nisu prihvatila", naveo je Radmanović.

On je istakao da se sada stvara ista situacija kao i prošle godine da Prijedlog budžeta insititucija BiH preglasavanjem ide u parlament BiH što će, kako je naveo, izazvati nove probleme. Radmanović je ipak izrazio nadu da će poslanici uspjeti da nađu riješenje da bi budžet bio po prvi put usvojen tokom tekuće godine za narednu godinu.

"Svi korisnici budžeta uvijek traže više nego što je moguće da dobiju. Vrlo je teško to osporiti, vjerovatno realne procjene razvoja svake institucije traže više sredstava, ali postoje oni koji vode računa o mogućnostima", rekao je srpski član Predsjedništva BiH.

On je napomenuo da se budžet mora uskladiti sa mogućnostima, tako se godinama dolazilo u situaciju da jedan broj korisnika ne potroši sredstva u tekućoj godini a traži još dodatno povećanje, što je slučaj sa Ministarstvom odbrane koje nije ni blizu potrošio sredstva planirana u ovoj godini, a traži značajna povećanja za narednu godinu.

Radmanović je ocijenio da je "bajka" to što iznose mnoge institucije, među kojima i Ministarstvo odbrane BiH, da je neophodno povećati sredstva zbog nekih evroatlantskih integracija", odnosno da i put prema evroatlantskim integracijama podrazumjeva realnost u planiranju i posebno trošenju sredstava, s obzirom da je ekonomska realnost u BiH vrlo teška.

"Tačno je da stepen izdvajanja za Oružane snage  u BiH nije na nivou koji NATO traži, ali on to neći biti ni za dugi niz godina. Takođe je tačno da za opremu OS BiH koja bi bila u skladu sa NATO standardima treba više sredstava, ali i to se mora uporediti sa realnim stanjem u zemlji", istakao je Radmanović, dodavši da budžet nije plan želja već plan realnih mogućnosti i razvoja društva.

Preglasavanje člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske (RS) Nebojše Radmanovića u vezi sa budžetom BiH još jednom je pokazalo da postoje problemi u radu ove institucije i potvrdilo koliko je važno da se očuva entitetsko glasanje, izjavio je Srni predsjednik Socijalističke partije Petar Đokić.

 "Ovo je još jedan primjer kakve posljedice po jedan narod mogu nastupiti kada bi se ukinulo entitetsko glasanje, jer nije prvi put da se preglasava srpski član Predsjedništva BiH", istakao je Đokić.On je izrazio žaljenje što se u radu Predsjedništva ponavlja stara praksa viđena i prošle godine, kada je član Predsjedništva iz RS takođe preglasan nakon primjedbi da ne treba povećavati određene stavke u budžetu.

Đokić je rekao da od poslanika u Parlamentarnoj skupštini BiH očekuje da će glasati protiv usvajanja Prijedloga budžeta, koji predviđa nepotrebna povećanja. Predsjedništvo BiH je na  sjednici utvrdilo Prijedlog zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2010. godinu, za koji su glasali predsjedavajući i bošnjački član Predjsedništva BiH Željko Komšić i Haris Silajdžić, dok je Radmanović bio protiv.

Radmanović je tokom rasprave istakao da je protiv povećanja bilo koje stavke u budžetu zbog ukupne ekonomske situacije u BiH i globalne krize, ali je povećanje usvojeno za finasiranje projekata održivog projekta sa 10.5000.000 na 32.000.000 KM.       

(Srna/MONDO)