Došao je kraj još jedne ''najvažnije godine za napredak BiH'' i ko zna koje koja je obilovala ''najvećim političkim krizama nakon Dejtona''.
Koliko ih je do sada bilo, niko ne broji.
''Sveti januar'', kako ovaj mjesec često zovemom počeo je proslavom Dara Republike Srpske 9. januara . Tenzija je pojačana zbog pokušaja zabrane dolaska počasnog voda Oružanih snaga BiH u Banjaluku. Vojnike je 9. januara u Banjaluci ipak postrojio tadašnji predsjedavajući Predsjedništva BiH, Mladen Ivanić koji je zbog tog poteza kasnije morao i pred Tužilaštvo.
Svečanosti su protekle bez ijednog incidenta uz jake političke poruke i buru reakcija iz Srpske, Federacije BiH i okoline. Govoreći o krizi zbog Dana Republike, Dagan Čović je poentirao je i za sve ostale najveće krize u BiH:
"Cijelu godinu smo posvetili obilježavanju Dana Republike Srpske, koji se do juče obilježavao da niko nije obraćao pažnju, a sada samo pričamo o tome. I o tome treba neko razgovarati, ali ne na način da pravimo tenzije koje će nas vidno vratiti nazad kada je u pitanju politika u BiH", rekao je Čović.
SANKCIJE DODIKU, VAŠINGTOSKA POSJETA I KAMIKAZNA REVIZIJA
U januaru je predsjednik RS, Milorad Dodik ''zaradio'' sankcije SAD koje do dan dana nisu skinute, a Dodik često tvrdi da mu je sankcije uvela stara, odlazeća administracija, uprkos osjećanjima i željama nove vlasti u Vašingtonu.
Da januar bude u znaku Vašingtona i Bijele kuće doprinijela je inauguracija novog američkog predsjednika Donalda Trampa. Predsjednik Srpske je tvrdio da je dobio pozivnicu za inauguraciji, a na kraju je u Vašington otputovala predsjednica Vlade RS, Željka Cvijanović.
Februarsku depresiju prouzrokavnu krajem proslava i trošenjem tokom praznika zamalo efikasno je razbio član Predsjedništva BiH, Bakir Izetbegović koji je bez saglasnosti Predsjedništva BiH i uz pomoć samoproklamovanog agenta (koji to nije bio) BiH pred Međunarodnim sudom pravde, Sakiba Softića, podnio zahtjev za reviziju presude protiv Srbije za genocid u Srebrenici. Protiv ovakvog poteza osim Srbije i Srpske otvoreno su se izjasnili i neki predstavnici međunarodne zajednice.
Ispostaviće se da je to bila poruka Softiću i Izetbegoviću da troše (i svoje i naše) vrijeme jer je Međunarodni sud pravde u Hagu odbio zahtjev za reviziju presude, a osim što smo svi saznali da Softić nije agent, čuli smo da su on i Izetbegović to i znali sve vrijeme, ali su ipak "istjerivali svoju pravdu".
Na drugoj strani medalje, izvan visoke politike u seriji protesta bili su radnici Željeznica Republike Srpske koji će tokom proljeća i ljeta voditi borbu za novac i prava koja im preduzeće duguje. Najpoznatiji predstavnik željezničara postao je Čedo Knežević iz Prijedora koji je preminuo u oktobru ove godine.
SOFIJINA BORBA
Trogodišnja Sofija Mićević, djevočica čija borba protiv bolesti je ujedinila građane preminula je 26. aprila. Sofija je bolovala je od akutne limfoblastne leukemije, i bila je na liječenju u Institutu za zdravstvenu zaštitu majke i djeteta "Dr Vukan Čupić" u Beogradu, gdje je primala terapiju kako bi što prije mogla otputovati na liječenje u Ameriku.
Humanitarna akcija za liječenje trogodišnje Sofije Mićević ponovo je ukazala na potrebu da se sistemski riješi liječenje djece, u slučajevima kada im ne može pomoći domaći zdravstveni sistem i kada je neophodno liječenje u inostranstvu, pa je RS ove godine dobila poseban fond za te namjene.
Istog mjeseca preminula je Danijela Mutić Novaković (47) bivši republički pravobranilac u RS nakon što je na lični zahtjev razriješena te dužnosti . Do ostavke je došlo nakon burne rasprave u Narodnoj skupštini RS sredinom decembra 2016. godine kada je Novakovićeva iznijela brojne zamjerke na rad njenog zamjenika Mirka Stojčinovića i otkrila da joj je uputio ozbiljne prijetnje zbog njenog angažovanja da se ispoštuje zakonska procedura u slučaju zemljišta Poljoprivredne škole u Banjaluci.
April je iz Beograda donio vijesti da je Aleksandar Vučić prvi put postao predsjednik Srbije, a nešto kasnije za predsjednicu Vlade Srbije biće imenovana Ana Brnabić prva "deklarisana gej osoba na čelu neke balkanske zemlje", kako su to prenijeli strani mediji.
"LJUBIJSKO ISKUŠENJE" VLADAJUĆE KOALICIJE
Majski dani u RS bili su znaku neiskopane rude iz Rudnika željezne rude "Ljubija". Vlada RS je naumila da rudnik proda fondu "Israeli investment group", ali se tome usprotivila kompanija "Mital", Demokratski narodni savez i radnici "Mitala". Marko Pavić i DNS predvodili su otpor protiv prodaje RŽR-a pravdajući to strahom za sudbinu radnika "Mitala". Na kraju Narodna skupština RS nije podržala prijedlog Odluke Vlade RS o prodaji 64,9 odsto akcija ''Ljubije'' metodom neposrednog odabira kupca, ali je Vlada prije nekoliko dana ‘’izbacila’’ RŽR sa liste strateških preduzeća pa će moći da je proda bez saglasnosti NSRS.
Tih dana su specijalci koji su na autoputu opljačkali kombi "Sektor sekjuritija" koji je vozio 617.000 KM Unikredit banke osuđeni su na 42 godine robije.
Krajem maja opozicija je pokušala da na dnevni red NSRS ubaci glasanje o nepovjerenju Vladi RS, a to im nije uspjelo. Premijerka im je poručila da žive u vanvremenskoj orbiti, a oni su uzvratili sličnim tonom.
Dragan Mektić ispričao je jedan vic.
DANE I AUDI, REVIZOR I DEFICIT
Sa prvim junskim vrelinama objavljeni su podaci da je u Republici Srpskoj u 2017/2018 školsku godinu prvi put upisano manje od 10.000 prvačića, a u odnosu na isti period lani, upisano je oko 570 manje djece ili cijela jedna osnovna škola!
Ove alarmantne podatke je iznio ministar prosvjete i kulture RS Dane Malešević za čije ime će se u mjesecima koji su uslijedili više vezati skupocjene limuzine. Malešević za to može zahvaliti seriji akcija organizacije "Restart Srpska" koja je apelovala da se ograniče količine novca koji se troši na kupovinu automobila za službenike.
Usred ljeta uhapšen je gorepomenuti Mirko Stojčinović, bivši zamjenik pravobranioca RS, osumnjičen zbog štete nastale mahinacijama gradskim građevinskim zemljištem u Banjaluci.
Opozicija je tražila odgovor na 22 pitanja od Vlade RS, a Banjaluka se uzbudila zbog napada manijaka i jednog skupa koji na kraju nije održan. Kasnije su uslijedila i hapšenja u RUGIP-u.
U avgustu je Dane Malešević postao "gospodar prstenova", a jedna Amerikanka je uvrijedila Bakira Izetbegovića dok je uživala u posjeti Sarajevu.
Iz Rusije je stiglo 125 miliona dolara klirinškog duga od čega je FBiH dobila 72 miliona, RS 36 miliona, institucije BiH 12 miliona i Brčko četiri miliona.
Nepun dan prije septembarsku sunca ostavku je podnio Duško Šnjegota glavni revizor Glavne službe za reviziju javnog sektora Republike Srpske. Šnjegota je utvrdio deficit u budžetu Srpske od 175 miliona KM, ali je ministar finansija RS, Zoran Tegeltija mislio drugačije otpuživši Šnjegotu za loše računanje. Vladajuća koalicija je zatražila Šnjegotinu ostavku i želja im je uskoro ispunjena.
JESEN U NSRS: PIŠTALJKE, MALA SALA I UKIDANJE REFERENDUMA
Pritisak na Šnjegotu bio je neposredan povod za ono što će se događati u NSRS u septembru. Mjesec je obilježila burna sjednica NSRS kada je opozicija blokirala sjednicu i ''otjerala'' poslanike vladajuće koalicije u malu salu. Tamo su htjeli i opozicionari, ali policija im nije dala pa je uslijedio niz optužbi i skupštinska kriza. Na još jednoj sličnoj sjednici usvojena je Deklaracija o vojnoj neutralnosti RS.
U 10. mjesecu 2017. godine Sud BiH oslobodio je komandanta tzv. Armije RBiH u Srebrenici Nasera Orića i pripadnika i oficira Sabahudina Muhića za zločine nad srpskim ratnim zarobljenicima na području Srebrenice 1992. godine, što je izazvalo ogorčenje u Srpskoj i nastavak priče o pristrasnosti i Suda BiH, ali bez referenduma o istom.
Početkom novembra na sjednici koja je trajala više od 18 časova, poslanici NSRS stavili su van snage Odluku o raspisivanju republičkog referenduma iz jula 2015. godine, koji je u Službenom glasniku objavljen u septembru 2017.
Na političkoj sceni pojavila se nova Narodna stranka, Ognjena Tadića, nakon protesta grupe studenata ostavku je podnio rektor Univerziteta u Banjaluci, Milan Mataruga.
KRAJ HAGA I POSKUPLJENJE GORIVA
Bližio se kraj godine i kraj rada Haškog tribunala. Prvo je general VRS Ratko Mladić prvostepeno osuđen na doživotni zatvor, a kada je malo kasnije presuđeno ''hercegovačkoj šestorici'', tj. generalima HVO-a, Slobodan Praljak je pred sudom i kamerama popio otrov i tako izvršio samoubistvo.
Na kraju je Hag bez velike pompe "proglasio fajront".
Nezaposlene majke u RS će od sljedeće godine dobijati novčanu nadoknadu, a svi zajedno izdvajaćemo 15 feninga više po litru goriva nego do sad.
Godina se završava kako je i počela, krizom i političkim prepucavanjem povodom novog Dana RS, ali ovaj put se to dešava unutar RS jer je predsjednik Milorad Dodik proglasio predstavnike Oružanih snaga BiH ''nepoželjnim''. Izvjestan optimizam iskazali su poslodavci nakon dogovora sa Vladom RS i sindikatom. Premijerka Cvijanović rekla je da RS ima rekordan broj zaposlenih, a najniža plata naredne godine biće nešto veća - 410 KM.
U nedjelju u ponoć počinje nova 2018. godina u kojoj gospođi Dosti Kos sa Manjače i njenim komšijama možda bude obezbjeđeno redovno snabdijevanje vodom i električnom energijom i godina u kojoj je samo jedna stvar izvjesna: original Dejtonskog sporazuma i dalje će se voditi kao nestao.