Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović ocijenila je večeras da predstavnici Srpske kao ozbiljni partneri na nivou BiH nemaju sagovornika za razgovor o pitanjima od kojih zavisi razvoj ekonomije i poboljšanje životnog standarda.
"Nemoguće je da pričate o konkretnim pitanjima, kao što su trgovina i zaštita domaće poljoprivredne proizvodnje ili bilo koja druga oblast, jer nemate sa kim pričati kao sa ozbiljnim partnerima", rekla je Cvijanovićeva.
Ona je istakla da predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik pokušava da pronađe sagovornike na nivou BiH, te podsjetila da je to pokušala uraditi i ona kao predsjednik Vlade Republike Srpske.
"Uspjeli smo donekle da radimo na usaglašavanju zakona sa federalnom Vladom i nađemo slična rješenja. Zaista smo uspjeli u tom periodu od godinu-dvije kada je to funkcionisalo", rekla je Cvijanovićeva za RTRS.
Ona je podsjetila da je Srpska tada uspostavila registar zaposlenih, nakon čega se očekivalo da Savjet ministara izađe sa svojim registrom zaposlenih u administraciji.
"Oni su nakon toga ušli u priču o postepenom zapošljavanju par stotina ljudi i prije dvije godine su to polako eskivirali", kaže Cvijanovićeva.
Govoreći o zapošljavanju u javnim preduzećima u Srpskoj, Cvijanovićeva je navela da se stvari polako transformišu.
"Postoji svijest u našem javnom sektoru, uključujući i Vladu i javna preduzeća, da se stvari moraju mijenjati. Naša javna preduzeća u zbiru zapošljavaju oko 20.000 ljudi. Javna preduzeća su ponekad služila kao socijalno utočište. Slažem se sa Evropljanima kada kažu da treba uvesti više prave korporativne poslovne dinamike i prakse nego što smo trebali i smjeli posmatrati kao socijalnu sferu", rekla je Cvijanovićeva.
Prema njenim riječima, nije problem da Srpska bude učesnik procesa u skladu sa ustavnim rješenjima i nadležnostima.
"Meni se ne sviđa da bi ako se nešto ne dešava na nižim nivoima to trebalo da preuzme neki viši nivo. To se ne može desiti. Upravo zbog izbjegavanja takvih zamki napravljen je mehanizam koordinacije gdje je propisan način prebacivanja pitanja na viši nivo, a na kojem učestvuju svi u odlučivanju. Ne postoji nijedna mogućnost da mehanizam koordinacije bude ukinut", kaže Cvijanovićeva.
Govoreći o pravosuđu u BiH, ona je istakla da su reforme neophodne ne samo u pravosuđu već i u drugim oblastima, ali da su se one pretvorile u to kako da sa nivoa Srpske ili Federacije budu uzete nadležnosti i prebačene na nivo BiH, a manje su se bavile suštinom.
"Za strance je bilo važnije da se Visoki sudski i tužilački savjet pozicionira na nivou BiH, nego da bude poboljšan kapacitet entitetskog pravosuđa. Reformi se prilazilo naopako i u okviru koncepta građenja države načinjeni su silni promašaji. Pravosuđe BiH treba reformisati na svim nivoima, ali reforma nije otimanje nadležnosti, već to treba postaviti u okviru postojećih nadležnosti", rekla je Cvijanovićeva.