Azil iz Srbije zatražilo je 28.900 osoba, što je 54 odsto više nego 2009. godine, kada je Srbija bila šesta po broju tražilaca, kaže UNHCR.
Broj osoba koje su zatražile azil u industrijski razvijenim zemalja svijeta smanjio se u protekloj deceniji skoro za polovinu, ali taj trend ne važi za Srbiju (sa Kosovom), odakle je prošle godine došao najveći broj azilanata.
"Interesanto je to što broj zahtjeva za azil u 2010. godini može da se uporedi sa 2001, ubrzo poslije krize na Kosovu", saopštio je Visoki komesarijat Ujedinjenih nacija za izbjeglice (UNHCR).
Prema podacima iz godišnjeg izvještaja ove agencije UN, koji je obuhvatio 44 industrijski razvijene zemlje sa područja Evrope i van kontinenta, prošle godine je podnijeto ukupno 358.800 zahtjeva za azil, što je pet odsto manje nego 2009. godine i 42 odsto manje nego 2001.
U većini regiona, uključujući Evropu, Sjevernu Ameriku i sjevernu Aziju, 2010. je zabilježen manji broj zahtjeva za azil, a u Evropi najviše je smanjen broj ovih zahtjeva na jugu, dok je do značajnih povećanja došlo naročito u Njemačkoj, Švedskoj, Danskoj, Turskoj, Belgiji i Francuskoj.
Najveći broj zahtjeva za azil prošle godine primile su Sjedinjene Države (55.530), Francuska (47.800) i Njemačka (41.330), kao i Švedska i Kanada.
U izvještaju se navodi da je u Francuskoj i Njemačkoj došlo do povećanja ovih zahtjeva djelimično zato što se povećao broj tražilaca azila iz Srbije i Makedonije, što se u velikoj mjeri objašnjava uvođenjem bezviznog režima za ulazak u EU za državljane ove dvije zemlje od decembra 2009. godine.
Poslije Srbije, na drugom mjestu po broju podnijetih zahteva za azil su državljani Avganistana, a na trećem Kine.
U grupi 44 industrijalizovane zemlje na koje se odnosi izvještaj su 27 članica EU, Albanija, Australija, BiH, Kanada, Hrvatska, Island, Japan, Republika Koreja, Lihtenštajn, Crna Gora, Novi Zeland, Norveška, Srbija, Švajcarska, Turska, SAD i Makedonija.
U izvještaju se ne navode statistički podaci o broju odobrenih azila.
Potpredsjednik Vlade Srbije Božidar Đelić je, reagujući na primjedbe Belgije da stotine ljudi sa juga Srbije traži politički azilu u toj zemlji, izjavio je početkom marta da će oni biti vraćeni u zemlju u skladu sa sporazumom o readmisiji, a organizatori "takvih trasnporta" kažnjeni.
(Agencije/MONDO)
