Sud kaže da su hapšenja i deportovanja Muslimana iz Crne Gore bila nezakonita, ali policajci nisu bili pripadnici Vojske Jugoslavije.
Viši sud u Podgorici oslobodio je krivice devetoricu bivših pripadnika crnogorske policije optuženih za deportaciju 34 bosansko-hercegovačka civila iz Crne Gore u BiH 1992. godine.
Većina njih, uglavnom Muslimana, ubijena je nakon predaje ratnim vlastima Republike Srpske.
Sud u Podgorici je ocijenio da su hapšenja i deportacija bili nezakoniti, ali da optuženi kao pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore (MUP) "nisu bili pripadnici oružanih snaga Savezne Republike Jugislavije (SRJ)", te da se "njihova djelatnost ne može prihvatiti kao kršenje međunarodnog prava".
Prema navodima Udruženja porodica deportovanih, iz Crne Gore u BiH je deportovano 86 bosansko-hercegovačkih civila.
Država Crna Gora je 2009. godine u građanskoj parnici obeštetila porodice žrtava deportovanih sa 4,1 milion evra.
Na presudu Višeg suda tužilaštvo ima pravo žalbe Apelacionom sudu.
Udruženje porodica deportovanih bosansko-hercegovačkih civila ogorčeno je presudom Višeg suda u Podgorici.
Predstavnica tog udruženja Jasenka Perović je agenciji Beta kazala da su porodice deportovanih sa "nadom i neizvjesnošću" čekale odluku suda, uvjerene da "će pravda biti zadovoljena".
"Oslobadajućom presudom pokazalo se da nada ne postoji i mi smo, u najmanju ruku, razočarani i ogorčeni ovakvom presudom. Nemam riječi da iskažem svoju tugu, bijes i ljutnju", kazala je vidno uzbuđena Perovićeva čiji je brat Alenko Titorić deportovan 1992, a njegovi posmrtni ostaci do danas nisu pronađeni.
Perovićeva se, međutim, nada da će se tužilaštvo žaliti na presudu Višeg suda u Podgorici i da će se "na nekoj višoj sudskoj instanci pokazati da možda ipak postoji neka vrsta pravde za nas i naše najbliže kojih više nema".
Predsjednik Bošnjačkog nacionalnog savjeta Šerbo Rastoder izjavio je danas da oslobođajuća presuda optuženim za deportaciju bosansko-hercegovačkih izbjeglica pokazuje neodgovornost države Crne Gore u procesu suočavanja s prošlošću i osudi zločina iz nedavne prošlosti.
"To je nevjerovatno retuširanje događaja iz 90-ih godina i nevjerovatna neodgovornost države Crne Gore u onome što je proces suočavanja sa prošlošću i osuda zločina iz nedavne prošlosti”, rekao je Rastoder, prenijela je crnogorska novinska agencija MINA.
On smatra da je, kao i u slučaju zločina u Bukovici, i u procesu deportacije, nevjerovatno da djelo postoji, a da se ne mogu pronaći njegovi počinioci.
Rastoder je rekao da bi se, kao i u slučaju Bukovica, gdje je bila oslobađajuća presuda, moglo zaključiti da možda pravi ljudi nisu izvedeni na optuženičku klupu.
"Tako i u slučaju deportacije, gdje se pouzdano zna da zločin postoji, moguće je da pravi ljudi nisu izvedeni na optuženičku klupu i da se simuliralo njihovo izvođenje radi formalnog procesuiranja samog slučaja”, rekao je Rastoder, istakavši da se može postaviti i pitanje da li je država zaista željela da kazni počinioce.
Advokati optuženih kazali su da su očekivali oslobađajuću presudu, jer je optužnica, kako su naveli, bila zasnovana na pretpostavkama i bez čvrstih dokaza.
(agencije/MONDO)