Grupa intelektualaca sa prostora bivše Jugoslavije obnovila inicijativu Muamera Zukorlića za formiranje Pokreta za autonomiju Sandžaka.
Inicijativa u osnovi podržava koncept "obnavljanja partizanske autonomije" tog regiona, koji je prije više od pola godine pokrenuo muftija Muamer Zukorlić.
Član Inicijativnog odbora Almir Mehonić, novinar sarajevskog magazina "Saff" rekao je podgoričkim Vijestima da Zukorlićeva inicijativa ima njihovu punu podršku, ali da ljudi okupljeni oko pokreta nisu direktno vezani za Islamsku zajednicu, već da su u pitanju razni intelektualci koji nisu samo iz Sandžaka i nisu samo Bošnjaci.
Mehonić smatra da, uprkos javnom negiranju političkih partija i bošnjačkih intelektualca, u Crnoj Gori postoji raspoloženje za autonomiju Sandžaka, što je pokazao referendum iz 1991. godine, te da bi ponovno izjašnjavanje građana "bez pritisaka i ucjena" dalo iste rezultate.
On ocjenjuje da je autonomija prekogranične pokrajine Sandžak neminovnost zbog loše situacije u tom regionu koji je izložen "najgrubljim oblicima ekonomske i drugih diskriminacija od strane zvaničnih Beograda i Podgorice".
Mehonić tvrdi da je status Sandžaka "pitanje svih pitanja u sandžačkoj politici i budućnosti", bez čijeg rješavanja neće biti potpune ravnopravnosti za narode koji tu žive.
On smatra i da nezavisnu Crnu Goru i prekograničnu pokrajinu Sandžak ne treba posmatrati kao dvije suprotstavljene strane.
"Autonomija Sandžaka ne znači mijenjanje državnih granica. Mnogo je primjera u modernoj Evropi gdje postoje takozvane prekogranične autonomije.
"Dakle, naši su zahtjevi apsolutno u skladu sa evropskim standardima, i Srbija i Crna Gora na svom putu ka EU moraju primjenjivati standarde moderne Evrope, a regionalizacija je jedan od osnovnih postulata razvijenih evropskih zemalja", ocijenio je Mehonić.
List podsjeća da je Bošnjačko nacionalno vijeće Crne Gore odbacilo priču o autonomiji Sandžaka, ali Mehnonić smatra da oni nemaju nadležnost da se bave tim pitanjem.
"Taj organ mi sve više miriše na podgoričko nacionalno vijeće, a sve manje na bošnjačko. To vijeće je izgleda postalo leglo podobnih Bošnjaka, koji će još malo pa (Mila) Đukanovića pitati kakva imena djeci da daju", kazao je on.
A na kraju krajeva, pitanje autonomje Sandžaka nije samo bošnjačko pitanje, rekao je Mehonić, podsjetivši da je prvi predsjednik Sandžaka bio srpski intelekualac iz Prijepolja Sreten Vukosavjević.
"Mi ne tražimo autonomiju samo za Bošnjake nego za sve građane Sandžaka", rekao je Mehonjić.
U inicijativnom odboru (IO) se, pored Mehonjića nalaze Edin Salković, predsjednik Zajednice sandžačke dijaspore, Fatmir Alispahić, književnik, publicista i novinar, Emir Ramić, direktor Instituta za istraživanje genocida, Anes Džunuzović, novinar i publicista, Željko Milićević, predsjednik "Justice for Bosnia Task Force", Semir Đulić, Rifat Hodović, predsjednik Bošnjačkog sandžačkog kluba, Esad Krcić, glavni i odgovorni urednik veb magazina Bošnjaci.net, Muhamed Mahmutović, književnik i novinar "Dnevnog avaza", Sahit Kandić, predsjednik Udruženja Bošnjaka Kosova "Oaza", Šemso Agović, prevodilac i publicista, Ferid Šantić, publicista i Nasit Ešlik Mehonić, predsjednik Unije bošnjačkih udruženja u Turskoj.
Osnovni cilj Pokreta za autonomiju Sandžaka je, kako je rečeno, da bude nadstranačka organizacija koja će baštiniti tekovine decenijske borbe sandžačkih naroda za autonomiju Sandžaka.
(Tanjug)
