Dobrica Ćosić ocijenio je da se anatagonizam Srba i Albanaca može prevazići jedino trajnim razgraničenjem.
Bivši predsjednik SRJ Dobrica Ćosić ocijenio je da se "vijekovni anatagonizmi" Srba i Albanaca na Kosovu i Metohiji može prevazići jedino trajnim razgraničenjem ali da Slobodan Milošević nikada nije prihvatio takav prijedlog koji je dolazio i iz SAD.
"O Kosovu i Metohiji zaludno govorim i pišem četiri decenije predlažući demokratsko, pravedno, kompromisno i trajno razgraničenje. To je jedini način da se prevaziđu vijekovni antagonizmi između Albanaca i Srba", kazao je Ćosić u intervjuu za nedjeljno izdanje Politike.
Prema njegovim riječima, razgraničnjem bi se "zaustavila velikoalbanska ekspanzija i stvorili uslovi za normalan život oba naroda".
Ćosić, koji je i književnik, ocijenio je da politika prema Kosovu mora biti promijenjena kako kosovski problem ne bi ostao dugotrajan i opasan.
"Ako svi činioci kosovske tragedije ne promjene pretpostavke svoje politike prema toj radijacijom zatrovanoj zemlji u kojoj još ne vlada razumna tolerancija, kosovsko pitanje će ostati dugotrajan i opasan problem Balkana i Evrope", naveo je Ćosić.
Ćosić je naveo da je više puta razgovarao sa bivšim srpskim predsjednikom Slobodanom Miloševićem o Kosovu ali da se nikada nisu usaglasili.
"Najprije sam mu 1991. prenio američki prijedlog o podjeli Kosova prema kojem bi Srbiji pripala trećina Kosova i Metohije, ali Milošević nije odustajao od srpskih zabluda sve do kumanovske kapitulacije u malom svjetskom ratu protiv Srbije", kazao je Ćosić.
"Taj samouvjereni političar je tvorac najbesmislenijeg paradoksa u srpskoj istoriji: on je kosovski poraz slavio kao pobjedu koja se brzo porekla u haškoj sudnici", naveo je Ćosić.
On je rekao da smatra "pogrešnom srpsku državnu politiku prema Kosovu i Metohiji od (Nikole) Pašića do (Borisa) Tadića" i dodao da su "u toj pogrešnoj, jednosmjernoj i poraznoj politici" uporno participirali Srpska pravoslavna crkva i patriotska inteligencija Srbije.
Ćosić je ocijenio da države Zapada u osnovi prema Srbiji nisu napustile politiku pritisaka i ucjenjivanja započetu krajem prošlog vijeka.
"Istorija nam se piše u haškoj sudnici. Na danas raduju samo uspjesi naših sportista", kazao je on.
Prema njegovim riječima, nada u stvaranje Evropske unije u kojoj bi i srpski narod stekao životnu bezbjednost i dostojanstvo, brže stupio u ekonomski i kulturni preporod, dejstvom mnogih činilaca, pretvara se u fatamorganu.
(Beta)
