NIS mora da nastavi da radi, a zaposleni da primaju plate, izričit je predsjednik sindikata radnika NIS-a Goran Takić.
Republika Srbija ima 29,87 odsto udeo u vlasništvu NIS-a, a ako bi se tome dodao udio akcionara-građana i zaposlenih u "Naftnoj industrije Srbije” koji trenutno imaju 13,98 odsto akcija, oni bi zajedno imali više od 51 odsto, čime bi se stekli uslovi da se NIS skine s liste sankcija OFAKA-a, jer ruski udio više ne bi bio dominantan.
Upravo je prijedlog o preuzimanju akcija "Intelidžensa” izneo predsjednik sindikata radnika NIS-a Goran Takić, koji se jedini i sa ruske i sa srpske strane javno oglasio gostujući na RTS u namjeri da umiri 13.500 zaposlenih. Upitan odakle ta ideja, Takić za "Politiku” kaže da su mu juče njegovi zaposleni to predložili.
"Umjesto da mi prodajemo bilo šta naše, ponudićemo ruskom partneru da od njih otkupimo ovih 11,3 odsto. Naravno ako neće prije toga ovaj udio da prodaju Republici Srbiji", kaže on.
"U redu je da i mi izađemo s predlogom jer NIS mora da nastavi da radi, a zaposleni da primaju plate. Najgori scenario je da čekamo da neko drugi rješava naše probleme", kaže on.
Upitan da li je ovakva transakcija izvodljiva u uslovima kada se akcije NIS-a već dosta dugo ne kotiraju na berzi, Nenad Gujaničić, glavni broker u brokerskoj kući "Momentum” kaže da se prema našem zakonu akcijama kompanije koja je kotirana na berzi može samo trgovati na tom mjestu, uz dva izuzetka, a to su postupci objavljivanja javne ponude za preuzimanje ili ponude za sticanje akcija od strane same kompanije. Ove ponude upućuje ponuđač, odnosno kompanija, a proces kupoprodaje se odvija putem Centralnog registra hartija od vrijednosti.
"Da bi se nastavilo trgovanje akcijama putem berze, neophodno je da regulatorno tijelo, Komisija za hartije od vrijednosti i Beogradska berza donesu takvu odluku", kaže Gujaničić.
U slučaju, dodaje, da se takva odluka ne donese, kupoprodaja, eventualno, može da se sprovede putem davanja ponude za preuzimanje ili ponude same kompanije za sticanje sopstvenih akcija. Eventualno, akcionari između sebe mogu trgovati vanberzanskim putem ovjerenih kupoprodajnih ugovora, što je, inače, praksa za nejavna akcionarska društva.
"Američka uredba se odnosi na kompanije u kojima "Gaspromnjeft” ima većinsko vlasništvo, pa bi aktuelna struktura kompanije (u kojoj je „Gaspromnjeft” spustio vlasnički udeo ispod 50 odsto) nominalno trebalo da omogući NIS-u izuzeće od sankcija. Naravno, s obzirom da su ove mere političke prirode, teško je verovati da će se to desiti posle kozmetičkih promjena u vlasničkoj strukturi, s obzirom na to da je pravi cilj pretnje sankcijama NIS-u spoljna politika naše zemlje", objašnjava sagovornik.
"Još od januara akcijama NIS-a se ne trguje na Beogradskoj berzi s obzirom na to da je uvedena prinudna obustava trgovanja bez jasnih naznaka kada bi moglo da se obnovi. U akcionarskim društvima ne postoji pravo preče kupovine kod transakcija koje rade postojeći akcionari. Veći akcionari mogu odabrati kupca putem blok transakcije (u kojoj su samo jedan prodavac i jedan kupac), ali to svakako ne mora biti postojeći akcionar već i bilo koji drugi investitor", objašnjava Gujaničić.
"NIS je prije obustave trgovanja na Beogradskoj berzi vrijedio oko milijardu evra, što bi moglo dati tek okviran uvid koliko vrijedi ova firma s obzirom na slabu likvidnost domaćeg tržišta i niske promete sa kojima se ovo vrednovanje postizalo", zaključuje sagovornik.
(Politika, Mondo)
