"Oluja" - prošlo je dvije decenije (VIDEO)

Danas se navršava 20 godina od početka hrvatske vojne akcije "Oluja" koja je dovela do egzodusa više od 200.000 Srba iz Hrvatske.

U Srbiji će 5. avgust, odlukom Vlade Srbije, biti Dan žalosti.

Dva dana uoči proslave ove godišnjice u Kninu je postaljen spomenik bivšem predsjedniku Hrvatske Franji Tuđmanu.

Akcija "Oluja" počela je 4. avgusta 1995. ofanzivom hrvatske vojske, policije i Hrvatskog vijeća obrane (vojska bosanskih Hrvata) na područja Banije, Like, Korduna i severne Dalmacije, odnosno na samoproklamovanu Republiku Srpsku Krajinu. Dan kasnije, hrvatska vojska je ušla u gotovo napušten Knin i istakla hrvatsku zastavu.

U operaciji "Oluja" učestvovalo je 138.500 pripadnika hrvatske vojske, MUP-a i Hrvatskog vijeća obrane. Tim snagama su se, prema hrvatskim izvorima, suprotstavile srpske snage od oko 31.000 vojnika.

Područje zahvaćeno hrvatskom ofanzivom napustilo je gotovo cjelokupno srpsko stanovništvo. Kolone izbjeglica na traktorima i drugim poljoprivrednim vozilima su preko Republike Srpske krenule ka Srbiji.

Vlasti u Srbiji su izbjegličke kolone upućivale u centre u unutrašnjosti zemlje, uključujući i pokrajinu Kosovo.

Vojna akcija "Oluja" ubraja se u jedno od najsurovijih etničkih čišćenja na području bivše SFRJ.

Nema preciznih podataka o žrtvama. Po nekim izvorima, u akciji hrvatske vojske "Oluja" nestalo je 1.805 osoba, a Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava tvrdi da je tokom te operacije poginulo ukupno 677 civila.

Dokumentaciono-informativni centar "Veritas" u svojoj evidenciji ima imena 1.960 poginulih i nestalih Srba od kojih 1.205 civila, među njima 522 žene i 12 djece.

Komandant Glavnog štaba Hrvatske vojske Janko Bobetko izjavio je u avgustu 2001. zagrebačkom Jutarnjem listu da je on autor plana akcije "Oluja" i da je vojni vrh s tadašnjim predsjednikom Hrvatske Franjom Tuđmanom tu operaciju pripremao dvije godine.

Optužnicu protiv Bobetka Haški tribunal otpečatio je 2002, ali ga hrvatske vlasti nisu izručile tom sudu i on je do smrti 29. aprila 2003. sve vrijeme bio u zagrebačkoj bolnici.

Portparol Stejt departmenta Ričard Baučer izjavio je 2002. da su SAD imale određena saznanja da su pripreme za akciju "Oluja" u toku, ali da nisu bile "umiješane u planiranje ili izvođenje te operacije". To je ponovio i bivši američki ambasador u Zagrebu Piter Galbrajt na suđenju Slobodanu Miloševiću u Hagu.

U maju 2007. Galbrajt je u intervjuu hrvatskoj televiziji rekao da vjeruje da su hrvatske vlasti bile umiješane u zločine.

"Niko ne može poreći da su se zločini nakon 'Oluje' dogodili, uključujući i korake čiji je cilj bio spriječavanje povratka Srba", rekao je Galbrajt.

Četiri godine kasnije Galbrajt je toj televiziji, pored ostalog, rekao da je on 1. avgusta 2005. prenio poruku svoje vlade tadašnjem predsjedniku Tuđmanu da se ne protivi vojnoj operaciji Hrvatske.

"No jasno sam pritom upozorio Tuđmana da se moraju zaštititi srpski civili, ali se on na ta upozorenja oglušio", rekao je Galbrajt u izjavi toj televiziji i istakao da SAD nisu odobrile operaciju čiji je cilj bio protjerivanje srpskog stanovništva".

Za vrijeme Tuđmanovog režima hrvatske vlasti su negirale optužbe o etničkom čišćenju i odbijale saradnju s Međunarodnim sudom za ratne zločine u Hagu, tvrdeći da je riječ o legitimnoj vojnoj operaciji protiv pobunjenika. Zvanični stav Hrvatske bio je da nije bilo razloga da Srbi koji nisu bili umiješani u ratna dejstva napuste to područje.

U međuvremenu su hrvatske vlasti prihvatile saradnju i Haškom sudu su dostavile na desetine obrađenih slučajeva najtežih zločina počinjenih tokom i nakon vojno-policijskih akcija "Bljesak" i "Oluja".

Tužilaštvo haškog Tribunala odustalo je od podizanja optužnica protiv generala Petra Stipetića koji je komandovao vojnim akcijama u sklopu operacije "Oluja" i Mirka Norca koji su saslušani u statusu osumnjičenih.

Norac je u Hrvatskoj ranije osuđen na 12 godina zatvora, što je kasnije smanjeno za godinu dana, zbog likvidacije najmanje 50 srpskih civila na području Gospića i Karlobaga 1991, a u maju 2009. osuđen je na sedam godina zatvora za ratne zločine nad civilima u vojnoj akciji Medački džep 1993. godine.

Vrhovni sud Hrvatske potvrdio je oslobađajuću presudu za isti zločin bivšem generalu Rahimu Ademiju.

Hrvatska vlada je početkom jula 2003. saopštila da je primila izvještaj državnog tužioca o krivičnim prijavama i postupcima protiv izvršilaca zločina nakon vojne akcije "Oluja". Optužene su 3.792 osobe, a protiv većine su donijete presude.

Aprila 2011. Hrvatska radio-televizija (HRT) objavila je podatke Državnog tužilaštvg Hrvatske (DORH) da su tokom i neposredno poslije "Oluje" počinjena 24 ratna zločina u kojima je ubijeno 156 osoba, kao i da je za te zločine procesuirano samo deset bivših pripadnika hrvatske vojske i policije.

Više nevladinih organizacija iz Hrvatske je, takođe, u aprilu 2011. podsjetilo na nekažnjene zločine tokom i poslije akcije "Oluja" kada je, kako navode, ubijeno više od 600 civila.

Haški Tribunal je jula 2001. otpečatio optužnicu protiv penzionisanog hrvatskog generala Ante Gotovine koji je bio komandant te operacije.

Gotovina je od tada bio u bjekstvu sve do hapšenja u Španiji 7. decembra 2005, kada je izručen Tribunalu.

Godinu dana ranije tom sudu su se predala druga dvojica generala, Ivan Čermak i Mladen Makrač, koji su optuženi za progon, deportacije i prisilno premještanje, pljačku, bezobzirno razaranje naselja, ubistva, nehumana djela i okrutan tretman tokom i nakon operacije "Oluja".

Aprila 2011. Gotovina je osuđen na 24, a Mladen Markač na 18 godina zatvora, dok je general Ivan Čermak oslobođen krivice.

U presudi Anti Gotovini haški Tribunal utvrdio je da je operacija "Oluja" u ljeto 1995. bila udruženi zločinački poduhvat na čelu s predsjednikom Franjom Tuđmanom, smišljen da protjera srpsko stanovništvo iz Kninske krajine, što je bio navod optužnice.

U novembru 2012. Apelaciono vijeće Haškog tribunala oslobodilo je Gotovinu i Markača krivice za progon srpskog stanovništva iz Kninske krajine 1995. poništivši prvostepenu presudu, nakon čega su oni pušteni iz pritvora.

Prema konačnoj presudi operacija Oluja nije bila udruženi zločinački poduhvat u cilju protjerivanja Srba iz Kninske krajine.

Oslobađajuća presuda izazvala je euforiju u Hrvatskoj, a hrvatski gradovi su se utrkivali u dodjeljivanju titule počasnog građanina Anti Gotovini.

U Srbiji je ta presuda izazvala šok i razočaranje, a predsjednik Nacionalnog savjeta za saradnju sa Haškim tribunalom Rasim Ljajić je izjavio da je riječ o selektivnoj pravdi i da je taj sud izgubio svaki kredibilitet. Vlada Srbije je odlučila da saradnju sa haškim Tribunalom svede na tehnički nivo.

Glavni tužilac haškog Tribunala Serž Bramerc, takođe, je izrazio razočarenje tom presudom, a bivša glavna tužiteljka tog suda Karla Del Ponte je izjavila da je "šokirana oslobađajućom presudom Gotovini i Markaču i istakla da osjeća punu solidarnost sa srpskim žrtvama nad kojima je počinjen zločin".

Bivši predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić izjavio je, pri kraju svog mandata, da su Srbi iz Hrvatske najveće žrtve proteklog rata jer su se povlačili zajedno s vojskom i u Hrvatskoj ostavili sve što su imali.

I njegov nasljednik Ivo Josipović je uoči 15. godišnjice "Oluje" izjavio da žali zbog žrtava u toj vojno-policijskoj akciji ali da samu akciju niko ne smije da dovodi u pitanje.

Zagrebački županijski sud prvostepeno je prošle godine oslobodio bivše specijalce Franju Drlju i Božu Krajinu za ubistvo šestoro starijih srpskih civila u avgustu 1995. u Gruborima.

U maju prošle godine u Zagrebu je saopšteno da su identifikovani posmrtni ostaci 19 osoba srpske nacionalnosti ekshumiranih iz zajedničkih grobnica u nekoliko hrvatskih županija, pronađenih poslije akcije "Oluja", a u junu ove godine identifikovano je 12 tijela stradalih Srba tokom oružanih akcija na tlu Hrvatske.

Iz registrovanih grobnica na teritoriji Hrvatske, od 2001. do 2014. ekshumirani su posmrtni ostaci 1.053 žrtava srpske nacionalnosti stradalih u akcijama hrvatske vojske i policije "Bljesak" i "Oluja".

Pogledajte foto-galeriju!