Od šivaćih mašina i bicikala do automobilskih legendi: Nevjerovatna priča o Opelu (FOTO/VIDEO)

Kada se danas spomene Opel, većina ljudi odmah pomisli na astru, korsu ili insigniju. Međutim, malo je poznato da je priča o ovoj njemačkoj ikoni započela uz šivaće mašine i proizvodnju bicikala.

Kompaniju je 1862. godine osnovao Adam Opel u bravarskoj radionici svog oca u Riselshajmu u Njemačkoj. Prvobitna proizvodnja bila je usmjerena na šivaće mašine, a osnivač je nažalost preminuo 1895. godine, u vrijeme kada je njegova kompanija već bila evropski lider u toj branši (taj status je postignut mnogo prije njegove smrti). Adam Opel nikada nije ni sanjao o automobilima - njegov svijet činile su šivaće mašine i, nedugo zatim, bicikli.

Prvi bicikl ponuđen je tržištu 1886. godine pod markom "Velosiped", a do polovine dvadesetih godina 20. vijeka Opel je postao najveći proizvođač bicikala na svijetu. U međuvremenu je počeo i sa proizvodnjom motocikala, što je bio jasan znak da se kompanija orijentiše na vozila na točkovima.

Prvi koraci u svijet automobila

Automobilska tradicija Opela počela je 1899. godine, što ovu kompaniju čini jednim od najstarijih proizvođača automobila u Njemačkoj. Prvi automobil, proizveden po licenci Lucmana, zvan je "Opel-Lucman" i predstavljen je te 1899. godine. Međutim, samo dvije godine poslije, po raspadu partnerstva, Opelov sin potpisuje licencni ugovor s automobilskom industrijom "Darak S.A." iz Francuske i počinje proizvodnja vozila zvanih "Opel-Darak". Ovi automobili bili su sastavljeni od Opelove karoserije na Darakovoj šasiji, a pokretani su pomoću motora sa dva cilindra.

Godine 1906. Opel je konačno pokrenuo svoju sopstvenu proizvodnju, koju je prvi put predstavio na Hamburškom sajmu automobila. Sljedeće godine, prestao je sa proizvodnjom "Opel-Darak" automobila, označivši početak potpuno samostalnog automobilskog putovanja.

Vatra, obnova i uspon do vrha

Godine 1911, fabrika je u potpunosti izgorjela u požaru, ali se iz pepela podigla nova, opremljena najsavremenijim mašinama tog vremena. Od 1911. godine, proizvodni program se isključivo sastojao od automobila, motocikala i bicikala. Ovaj fokus isplatio se već 1914. godine, kada Opel postaje najveći proizvođač automobila u Njemačkoj.

Brend je postao poznat kao proizvođač popularnih i pristupačnih hitova, kao što su "Doktorvagen" (1909.) i "Pupen" (1914.). Ovi modeli postavili su temelje za Opelovu korporativnu politiku da proizvodi kvalitetna, pouzdana i pristupačna vozila za širi segment klijenata.

Rat, razaranje i ponovno rođenje

Tokom Drugog svjetskog rata, fabrika u Riselshajmu je djelimično, a ona u Brandenburgu gotovo potpuno uništena u bombardovanju. Čitava postrojenja za proizvodnju predratnog Kadeta demontirana su i preuzeta od strane Sovjeta kao reparacija za ratnu štetu. Zanimljivo je da su Sovjeti upravo na platformi preuzetog Kadeta započeli proizvodnju svog Moskviča 400.

Nakon zaustavljanja civilne proizvodnje tokom rata, Opel je počeo da obnavlja poslovanje u periodu rekonstrukcije Njemačke. Rekonstrukcija fabrike u Riselshajmu završena je 1950. godine, a 1962., u godini kada Opel slavi svoj 100. rođendan, otvara se druga fabrika u Bohumu, gdje se nastavlja proizvodnja novog "Kadeta". Njemačko ekonomsko čudo povezuje se sa mnogim Opelovim modelima, kao što su "Opel Olimpija", "Opel Rekord P1" i "Opel Kapitan".

Zlatno doba: Legende na točkovima

Tokom šezdesetih godina 20. vijeka rađa se čitava plejada novih Opelovih modela koji učvršćuju njegovu reputaciju. Među njima su se posebno istakle legendarne "Opel Komodor", "Manta" i "GT".

Opel Manta, predstavljena 1970. godine, bila je sportski kupe koji se direktno natjecao sa Ford Kaprijem. Dobila je ime po raži manti, a zadržala je pogonske točkovi straga kroz obje generacije. S druge strane, Opel Komodor, predstavljen 1967. godine, bio je izvršni automobil sa šest cilindara koji je dijelio platformu sa Rekordom, ali sa stilskim razlikama.

Opel je takođe imao snažno učešće u višem segmentu automobila sa prestižnom linijom KAD (Kapitan, Admiral, Diplomat). Ovi automobili bili su luksuzni flagšip modeli, a Diplomat se, na primjer, proizvodio od 1964. do 1977. godine i bio je opremljen motorom V8. Kasnije su ove modele zamijenili Senator i Monca, koji su bili zamjena za Opelove KAD automobile i koji su bili znatno uspješniji kao posljedica boljeg usklađivanja sa evropskim tržišnim ukusima.

Danas, dok se šivaće mašine više ne proizvode pod ovom markom, Opelovo nasljeđe inovacija i pristupačnosti živi u svakom automobilu koji izađe iz njegovih fabrika. Priča o kompaniji koja se preorijentisala sa šivaćih mašina na bicikle, pa na automobile, ostaje inspirativan primjer prilagodljivosti i vizije.