Ni više od 130. godina od nastanka "Sumnjivo lice" Branislava Nušića ne gubi na svojoj britkosti zasijecanja u tkivo birokratije koja funkcioniše po uvijek istim unutrašnjim zakonitostima.
Izazovu novog čitanja, ovog puta na sceni Narodnog pozorišta Republike Srpske nije odolio ni mladi, nagrađivani režiser iz Splita, Ivan Plazibat. Poznat po pozorišnim komadima kao što su "Kroćenje goropadnice" ili "Djeca recesije", ali i po "Skupštini" koju je postavio na sceni Gradskog pozorišta "Jazavac" Plazibat je za čitaoce MONDO portala podijelio neka od svojih razmišljanja na ovu, aii i na pozorišne teme iz šireg konteksta.
"Sumnjivo lice" je komad vrlo interesantne predistorije o kojoj sam autor piše u predgovoru ovog djela kojeg su odbijali čak trojica upravnika Narodnog pozorišta u Beogradu, uključujući njega samog kao trećeg od njih. Interesantno je da smetao svakom od poredaka koji su mjenjali u periodu od nastanka samog teksta pa do premijere.
Pretpostavljam da vam je neobična sudbina ovog komada bila podsticaj da se prihvatite njegovog uprizorenja?
Komad je bio u ladici nekih četrdesetak godina otkad ga je Nušić napisao pa do premijere 1924. godine. Izgubljen u vihoru Prvog svjetskog rata i onda slučajnim susretom na ulici u Prištini ponovo lociran. Ono što je interesantno jeste da su ovdje kultura i umjetnost oduvijek neka vrsta sretnog incidenta i koincidencije. Nije bilo i nema nikakve strukturirane kulturne politike gdje bi imali sistemski i kontinuirani rad podrške ljudima poput Branislava Nušića.
Sam Nušič je napisao da je "Sumnjivo lice" zapravo "Gogoljijada u dva čina", ukazujući na Gogolja i njegovog "Revizora" kao direktan uticaj.
Dodatno, fascinira univerzalnost duha, čitave rečenice i dijelovi komada bi mogli da se implementiraju u sadašnje doba?
Baš kao i što Nabokov u svojoj monografiji,objašnjava zašto je Gogolj jedan od najvećih ruskih pisaca, da je baš u jeziku taj ruski duh, tako i Nušićeva univerzalnost, opstaje u današnjem ili bilo kojem drugom vremenu. Zato što je u svojim dijalozima vjeran ovom podneblju, mentalitetu i užasno dobro poznaje logiku i njen salto mortale koji služi da se opravda svaki nemoral i svaka nepodobština.
Gledaocima "Sumnjivog lica" će vjerovatno biti interesantno da vide nivo neke vrste diverzije koju ste preduzeli na jednom klasičnom komadu.
U slučaju "Skupštine", zasnovane na španskom komadu, one su gledaocima vjerovatno manje poznate, ali kada je Nušić u pitanju to je sasvim druga situacija?
Zapravo sam htio, radeći Nušića, htio da komad korespondira ne samo sa našim vremenom, već i sa kompletnim 20. i 21. stoljećem. Diverzije nisu prevelike, ali gledaoci ne trebaju očekivati konvencionalnu postavku Nušića. Ono što mi je bilo zanimljivo jeste da ubacim neke reference pop-kulture, poput gengsta repa ili Tarantinovih "Pasa iz rezervoara", pa smo se zezali da bi ovaj komad mogao da se zove "Nušićevi sreski psi".
Glumačka podjela je primarno muška, kao i u predlošku, gdje su sve uloge, osim 3, muške. Radeći "Kroćenje goropadnice" rekli ste da je ona za muški dio ansambla treš komedija a za žene tragedija. Da li ste takav osjećaj imali i radeći ovu predstavu?
Postoji razlog zašto je muški komad, s tim se i Nušić igrao, a on je taj što komad govori o gluposti i zlu. Tu negdje i leži razlog što su muškarci dominantni u ovoj predstavi, tu je Nušić ostao dosljedan jer kada se radi o malicioznosti koja truje svijet to sve, manje ili više, ide iz muškaraca.
"Sumnjivo lice" je druga predstava koju postavljate u Banjaluci, ali evo za naše čitaoce da nam otkrijete kako je došlo do prvog angažmana?
Zapravo, mene je doveo Ljubiša Savanović, direktor "Jazavca", ali i glumac Narodnog pozorišta iz Banjaluke. Saradnja se desila na način na koji bih volio da nastaju i druge saradnje, koji je uzoran, ali ga sve manje ima u zadnje vrijeme. Ljubiša je pogledao snimku moje predstave iz HNK Split i dopao mu se moj rediteljski pristup i rad sa glumcima.
Radeći u "Jazavcu" upoznali ste dobar dio glumačke scene ovog grada i Republike Srpske. Vjerovatno ste neke od njih gledali i u serijama kao što su "Meso" i "Kosti", znali ste čime možete raspolagati i s kime sarađivati. Kako bi ste kao reditelj ocijenili potencijal ovdašnjih glumaca a koji, čini se, raste iz dana u dan?
Ja cijelo vrijeme govorim da Banja Luka ima sreću da ima jedan od boljih glumačkih ansambla na ovima prostorima. Bio sam jako uzbuđen što ću raditi sa takvim glumcima, među kojima ima još puno onih sa kojima nisam a želio bih raditi. To je vjerovatno najveći kompliment koji reditelj može uputiti glumcima (smijeh). Mene kad pitaju koji bih komad radio, uvijek kažem da nema komada, postoje samo glumci, ljudi koji me inspirišu. Spoj čovjeka, njegovog glumačkog habitusa i problematike komada čine zanimljivo pozorište. Ovdje sam zatekao ansambl glumaca u zrelim godinama koji ima ozbiljne umjetničke kapacitete.
Postoji percepcija i uvriježeno mišljenje, kada je u komedija u pitanju, kako nekada, tako i sad najbrojnije i najbolje komedije dolaze sa istočne strane bivše države. Možda Vaš Split nije najbolji primjer, jer ima svoj poseban humor, ali da li mislite da tu postoje razlike i koje?
Ono što je najzanimljivije i o čemu mogu govoriti na osnovu mog rada u Banjaluci, to je ona kategorija koju mi u Splitu zovemo - gušt. Glumci koji igraju u komediji moraju imati gušt da bi ga mogli prenijeti publici. Ne mislim da idu u karikaturu, ali mora postojati nekakva radost igre u nekoj istinitosti i čistoći odnosa koji su na sceni, što vidim da glumci ovdje imaju.
Hrvatska pozorišna scena nam je nešto manje poznata. Kako bi ste je ukratko ocijenili?
Ono što se nama sada pokazuje kroz neko otriježnjenje oko ove situacije oko korone jeste da su se institucije pokazale sve tromijim i zastarjelijim a da su se nezavisne scene Hrvatske gdje mi imamo jako strukturiranu scenu, za razliku od BiH, pokazale jaku otpornost, da su to vrijedni ljudi koji rade u svim uslovima, i pokazala umjetničku vrijednost. U izvaninstitucionalnim scenama kao što su Kunst teatar ili Montaž stroj se vidi zamah i kreativni potencijal.
Premijerno izvođenje "Sumnjivog lica" u Narodnom pozorištu zakazano je za srijedu, 20.4.2022. sa početkom u 20 časova.
(Nebojša Ristić za Mondo)