Ove nevjerovatne inženjerske zamisli omogućavaju vozovima da savladaju najstrmije doline i pređu najdublje rijeke.
Spektakularni željeznički mostovi oduvijek su bili fascinantni primjeri inženjerske genijalnosti, ali danas su mnogo više od toga. Oni nisu samo impresivne konstrukcije koje omogućavaju vozovima da premoste doline i rijeke – postali su simboli gradova i regiona, znamenitosti koje privlače posetioce i svjedoci evolucije građevinarstva.
Ništa ne može da nadmaši osjećaj dok voz tutnji preko moćnih lukova i stubova, dok se ispod vas prostiru veličanstveni pejzaži. Ovi mostovi nisu samo dio željezničke infrastrukture – oni su priče ispričane kroz čelik, kamen i beton, priče o inovacijama, upornosti i viziji inženjera koji su ih gradili, piše Euronews.
Ove godine, jedan od najupječatljivijih u Evropi, škotski Fort most, obeležava 10 godina od kada je dobio status Uneskove svjetske baštine – jedan od rijetkih železničkih mostova koji je zaslužio ovo priznanje. Štaviše, ovog mjeseca slavi i 135 godina od svog otvaranja.
Ovaj kultni konzolni željeznički most, koji premošćuje Fortski zaliv, toliko je važan dio škotskog ponosa i kulturnog nasljeđa da ga možete pronaći ilustrovanog na nekim škotskim novčanicama.
Kako su se željeznički mostovi mijenjali kroz vreme?
Baš kao i željeznice, ni mostovi više ne izgledaju isto kao prije jednog vijeka.
"Željeznički mostovi su se značajno razvili u posljednjih 100 godina. U prošlosti su bili uobičajeni mostovi od kamenih lukova", kaže profesor Luk Prendergast, stručnjak za građevinarstvo (i mostove, posebno) sa Univerziteta u Notingemu.
"Ove masivne kamene konstrukcije bile su prelijepe, ali su ih vremenom zamijenili čelični mostovi sa rešetkastim sistemima."
Ali nemojte misliti da metalni mostovi ne mogu biti umjetnička djela.
"Čelik je omogućio izgradnju dužih raspona", ističe profesor Prendergast.
"Najnoviji mostovi obično se prave od armiranog betona i drugih kompozitnih materijala, ali sve ove konstrukcije mogu biti estetski privlačne. Na kraju krajeva, sve zavisi od ličnog ukusa – nekima su starinski kameni mostovi ljepši na oko!"
Gdje se nalaze najviši željeznički mostovi na svijetu?
Dok najnoviji neboderi obaraju rekorde visine, isto se ne može reći za željezničke mostove.
Crnogorski vijadukt Mala Rijeka postao je najviši željeznički most na svijetu kada je otvoren 1973. godine.
Taj rekord sada drži noviji most u kineskoj provinciji Guizhou.
Ipak, vijadukt Mala Rijeka i dalje impresionira – na svom najvišem dijelu, ovaj most dug 499 metara uzdiže se 200 metara iznad reke ispod. Očekivano, struktura ove veličine zahteva ozbiljnu podršku, a najveći stub mosta počiva na osnovi veličine teniskog terena.
U južnoj Francuskoj, vijadukt Viaur možda nije toliko visok kao Mala Rijeka, ali nije ništa manje zadivljujuć. Ova prelijepa čelična konstrukcija izgrađena je 1902. godine.
Poznat po svom elegantnom dizajnu i visokim lukovima, njegov najduži raspon iznosi 220 metara. Arhitekta Pol Bodin postigao je njegov graciozan izgled primenom inovativne tehnike "balansiranih lukova", koja je omogućila manju potrošnju metala, oslanjajući se na tehniku protivteže umjesto na dodatne materijale za čvrstoću.
Most, koji se na svom najvišem dijelu uzdiže 116 metara iznad doline rijeke Viaur, bio je pravi podvig inženjerstva – napravljen je od 3.800 tona metala i povezan sa 160 tona čeličnih zakovica, koje su sve morale biti ručno zategnute.
Remek-djela kamenog graditeljstva u Francuskoj i Engleskoj
Teško da postoji ljepši most od vijadukta Šamborigo – impresivne građevine sa 29 lukova, duge 384 metra, koju je krajem 19. vijeka projektovao arhitekta Šarl Dombre za željezničku kompaniju Pariz-Lion-Mediteran.
Ovaj kameni most značajno je olakšao pristup regionu Seveni, poznatom po dubokim dolinama i visokim brdima, a 1984. godine proglašen je istorijskim spomenikom od strane francuske vlade.
Još jedno kameno remek-djelo je vijadukt u Vejliju u severnoj Engleskoj, izgrađen da bi prenio željezničku prugu između Blekburna i Klitroa preko doline rijeke Kolder.
Ovaj most, otvoren 1850. godine, sagrađen je od šest miliona cigala i ima 48 lukova.
Njegova impozantna konstrukcija često je upoređivana sa katedralom ili manastirom – i ne bez razloga. Smatra se da je to bila namerna referenca, jer se viadukt nalazi u blizini opatije Vejli iz 13. vijeka, a inženjer Terens Vulf Flanagan inspiraciju je crpio iz njenog crkvenog dizajna.
Još jedno majstorsko djelo je vijadukt u Ous dolini u engleskom okrugu Saseks. Kada je izgrađen 1840-ih, bio je ispred svog vremena.
Ovaj most sa 37 lukova koristi posebnu arhitektonsku tehniku "jack arches", koja smanjuje količinu potrebnih cigala.
Njegova vitka struktura smatra se jednim od najelegantnijih željezničkih mostova u Engleskoj, a poznat je po svom bogatom koloritu – napravljen je od 11 miliona cigala boje rđe i svijetlog krečnjaka iz Normandije.
Mostovi kao turističke atrakcije
Neki od najljepših evropskih mostova postali su turističke destinacije sami po sebi.
Jedan od najboljih primjera je škotski vijadukt u Glenfinanu, koji je imao glavnu ulogu u filmovima o Hariju Poteru.
Profesor Vasilis Sarhosis, stručnjak za kamene mostove sa Univerziteta u Lidsu, veliki je obožavalac ovog mosta i ističe da nije samo njegov elegantan dizajn ono što ga izdvaja.
"Viadukt u Glenfinanu izgrađen je prije više od 100 godina i još uvek je jedan od najvećih mostova u Škotskoj. Napravljen je od masivnog betona – što znači da ne sadrži metalna ojačanja, za razliku od većine modernih željezničkih mostova", kaže profesor Sarhosis.
Ovaj 21-lučni most, koji se pojavljuje na nekim škotskim novčanicama, dugačak je 380 metara.
Još jedan primjer je vijadukt Landwasser u Švajcarskoj, dio Uneskove zaštićene pruge Albula.
Izgrađen početkom 1900-ih, ovaj most dug 142 metra, sa šest lukova, poznat je po svom oštrom luku i činjenici da jedan kraj mosta nestaje pravo u planinu.
I na kraju, među najinovjativnijim željezničkim mostovima današnjice je most na pruzi Stos u švajcarskim Alpima – dio najstrmije uspinjače na svijetu.
Putnici na ovoj planinskoj pruzi prolaze kroz tri tunela i dva mosta, a najimpresivniji je onaj koji premošćuje reku Muota.
Iako možda nije za ljubitelje tradicionalnih mostova, sigurno zaslužuje mjesto u našem omažu najlepšim željezničkim mostovima svijeta.
(EUpravo zato/Euronews)