Iako sladoled može da podigne nivo glukoze u krvi, njegovo dejstvo razlikuje se od onog nakon pojedinih drugih slatkiša ili gaziranih pića. Ključni su i sastav sladoleda i način na koji ga konzumirate.
Nakon što pojedete sladoled, tijelo ga razlaže na glukozu koja dospijeva u krvotok. Porast nivoa šećera zavisi, prije svega, od količine ugljenih hidrata. Što ih pojedete više, to je efekat veći.
Za razliku od niskomasnih slatkiša, sladoled sadrži mast koja usporava apsorpciju glukoze. To dovodi do sporijeg rasta nivoa šećera u krvi, a njegov vrhunac može da nastupi kasnije nego nakon drugih deserata. Na brzinu ovog procesa utiču i veličina porcije, druge namirnice i individualne karakteristike tela.
Šta se dešava sa nivoom šećera poslije sladoleda?
Istraživanja pokazuju da vrhunac nivoa glukoze u krvi često nastupa sa zakašnjenjem nakon sladoleda. Međutim, sporiji tempo ne znači da će porast biti manji. Ugljeni hidrati iz sladoleda ipak će biti apsorbovani.
Koliko će sladoled podići šećer, zavisi od količine pojedene porcije. Pola čaše sladoleda sadrži znatno manje ugljenih hidrata nego velika porcija iz kafića. Stručnjaci ističu da za većinu ljudi upravo veličina porcije, a ne ukus, odlučuje o uticaju deserta na glikemiju.
Sladoledi se razlikuju po sadržaju šećera, proteina, vlakana ili zaslađivača. Oni sa smanjenim sadržajem šećera zaista izazivaju manji porast glikemije, ali i dalje utiču na nivo šećera zbog prisustva ugljenih hidrata.
Ne postoji univerzalan odgovor na pitanje kako će sladoled uticati na nivo šećera. Godine, fizička aktivnost, kvalitet sna, stres i metabolizam, sve to može da učini da dvije osobe potpuno drugačije reaguju na istu porciju deserta.
(MONDO)