• Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

U njenim najvećim dubinama živi vrsta koja je evoluirala u ekstremnim uslovima: Šta još skriva jama u Istri?

Jama Beredine predstavlja klasičan primer kraškog reljefa u čijoj unutrašnjosti se nalaze brojni stalaktiti i stalagmiti, ali i jedna neobična životinja - prilagođena za život u ekstremnim uslovima.

 Jama Beredine u Istri Izvor: Shutterstock

Smještena u srcu zapadne Istre, oko 6 km sjeveroistočno od Poreča u Hrvatskoj, nalazi se jama Beredine. Njena silueta predstavlja savršenu ilustraciju kraškog reljefa: otvor širok oko 4 metara, koji vodi u prostor izdeljen u 5 podzemnih dvorana, dubine od oko 60 metara.

Izvor: Shutterstock

Temperatura u jami je stabilna tokom cijele godine - oko 14 stepeni Celzijusovih, a vlaga se ne spušta ispod 90 odsto, što stvara mikroklimu koja je vremenom izbrusila unutrašnje strukture do nadrealnih formi.

Formirana je u krečnjačkim stenama tokom perioda krede, prije oko 100 miliona godina. Da bi tokom dugotrajnog procesa rastvaranja krečnjaka - tipičnog za kraške predele - nastala kompleksna mreža vertikalnih kanala, proširenja i podzemnih jezera.

Izvor: Shutterstock/mishelo0

Njena unutrašnjost je ispunjena brojnim stalaktitima i stalagmitima, zbog čega predstavlja pravo remek-djelo prirode i geoloških procesa. Jedan od najpoznatijih primjera je “Plešući par”, stub koji se spiralno uvija poput dva ljudska tijela spojena u vječnom zagrljaju.

Ovaj prirodni fenomen proglašen je geomorfološkim spomenikom prirode 1986. godine, a za posjetioce je uređen i otvoren 1995. godine, kao prvi speleoturistički lokalitet u Istri. Zanimljivost je da je posećivana još od antičkih vremena, kada su drevni ljudi u njoj ostavljali keramičke posude u kojima su skupljali vodu tokom sušnih ljeta.

Izvor: Shutterstock

Čovječja ribica: duh iz podzemlja

Ipak, ovo nije jedina zanimljivost vezana za Baredine, već priča o njenom najpoznatijem stanovniku: čovječjoj ribici (Proteus anguinus). Na prvi pogled, djeluje kao stvorenje iz naučno-fantastičnih filmova: nežno ružičasta, dugačka do 30 centimetara, zakržljalih očiju, pluća i nogu, može da izdrži nekoliko godina bez hrane, a životni vijek preko 100 godina.  Savršeno prilagođena životu u vječnom mraku.

Živi isključivo u potezu od sjeverne Italije, Istre, primorja Slovenije, BiH i Crne Gore i nigde drugde na našoj planeti. Drugim riječima, ona je "dinarski endemit".

Izvor: Shutterstock

Čovječja ribica je jedini vodozemac u Evropi koji živi u pećinama, i to uglavnom u grupama, priljubljene jedna uz drugu. Opstaje tamo gde malo šta može - u mraku čuje, osjeća i “miriše” vodeni svet oko sebe kroz izuzetno razvijenu mrežu nervnih ćelija.

U jami Baredine stanuje u najdubljim, vlažnim dijelovima sistema, na dnu malih jezera i pukotina gde svjetlost nikada ne dopire. Njeno prisustvo ovu jamu čini svojevrsnim podzemnim rezervatom, mjestom gdje evolucija pokazuje koliko daleko može da ide u svojoj izuzetnosti.

(EUpravo zato/ baredine.com)

Možda će vas zanimati

Komentari 0

Komentar je uspješno poslat.

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

NAJNOVIJE

Dnevni horoskop