Vedro nebo na Bogojavljenje krije posebnu simboliku.
Bogojavljenje, jedan od najvećih hrišćanskih praznika, Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici obilježavaju 19. januara. Tradicionalno se pliva za Časni krst, a običaji i vjerovanja vezani za vremenske prilike imaju posebno mjesto u narodnoj tradiciji.
Jedno od popularnih narodnih vjerovanja vezano je za nebo na Bogojavljenje. Smatra se da vedro nebo tog dana donosi sreću i blagostanje u narednoj godini. Vjernici vjeruju da sunčan i vedar dan simbolizuje Božji blagoslov i da će godina biti mirna i prosperitetna.
Suprotno tome, oblačno nebo ili nevrijeme na Bogojavljenje tumači se kao upozorenje ili znak da treba biti oprezan i više pažnje posvetiti zdravlju i poslu. Ipak, i tada narod vjeruje da molitva i poštovanje običaja donose zaštitu i sreću.
Narodni običaji takođe govore da, uoči Bogojavljenja, nebo na kratko može da se otvori, a vetrovi iz zime i leta da se ukrste. Taj trenutak, poznat kao "tren neba", smatra se povoljnim za ispunjenje želja i za traženje Božjeg blagoslova.