Nekada su ovdje dolazili bogati Amerikanci, služili su se jastozi, kavijar i šampanjac, a među gostima je bio i Sadam Husein.
Na ostrvu Krk, u blizini Malinske, nekada se nalazio jedan od najambicioznijih turističkih projekata bivše Jugoslavije. Hotelski kompleks Haludovo početkom sedamdesetih godina postao je simbol luksuza i mjesto na kojem su se susretali bogati strani gosti, političari, biznismeni i poznate ličnosti.
Zbog raskoši i ambicija koje su ga pratile, Haludovo je dobilo nadimak "jugoslovenski Las Vegas".
Kompleks je počeo da niče krajem šezdesetih godina prema projektu arhitekte Borisa Magaša, a njegovo središte bio je hotel Palace s pet zvjezdica. Uz njega su se nalazili hotel Tamaris s više od 200 soba, deset vila te svojevrsna replika primorskog naselja s restoranima, plažom i pristaništem.
Ukupni kapacitet iznosio je oko 1.400 gostiju.
Poseban doživljaj pružala je i sama lokacija. Hotel je bio orijentisan prema zapadu, pa su gosti s terasa mogli posmatrati zalazak sunca nad Jadranskim morem.
Priča koja je privukla američku elitu
Haludovo je dodatni publicitet dobilo kada je u priču ušao Bob Guccione, osnivač magazina "Penthouse".
Godine 1972. američka publika dobila je priliku da kroz čak sedam stranica tog časopisa upozna luksuzni kompleks na Krku. Promocija je bila usmjerena prema bogatoj klijenteli sa Zapada, uz naglasak na luksuz, vrhunsku gastronomiju, more i kockanje.
U Haludovu je otvoren i Penthouse Adriatic Club Casino, dok su kao hostese, konobarice i krupijei angažovane i takozvane "Penthouse Pets".
U to vrijeme kompleks je privlačio goste iz različitih dijelova svijeta. Priče o količinama hrane i pića koje su se trošile s vremenom su postale dio legende o Haludovu, govorilo se o ogromnim količinama jastoga i kavijara te stotinama boca šampanjca.
Među gostima je, prema dostupnim pričama, bio i tadašnji irački lider Sadam Husein.
Jedna od anegdota govori da je Husein jednoj hostesi navodno ostavio nekoliko hiljada dolara napojnice, dok je njegov sin prilikom odlaska u hotelskoj sobi zaboravio pozlaćeni revolver.
Ipak, nisu sve priče koje su decenijama kružile o Haludovu potvrđene.
Zdenko Cerović, nekadašnji zaposlenik, a kasnije i direktor kompanije koja je upravljala kompleksom, tvrdio je da su pojedini detalji s vremenom značajno preuređeni i preuveličani. Prema njegovim riječima, priče o bazenima napunjenim šampanjcem, tajnim prostorijama i orgijama nisu bile stvarni dio svakodnevnog života kompleksa.
Haludovo je, kako je objašnjavao, zaista bilo izuzetno luksuzno za svoje vrijeme, ali je istovremeno predstavljalo ozbiljan turistički i komercijalni projekat.
Bazeni puni šampanjca, blud i tajne sobe? Ovo je najluđi hotel u Jugoslaviji, ovdje su dolazili najmoćniji ljudi
Guccione nije dugo ostao
Ulazak Bob Guccionea dodatno je podigao međunarodnu vidljivost Haludova, ali saradnja nije dugo potrajala.
Kazino je već za manje od godinu dana završio u bankrotu, a Guccione je 1972. napustio projekat. Za sobom je ostavio dugove, ali je sam kompleks nastavio da radi i nakon njegovog odlaska.
Haludovo je još godinama uspijevalo da privlači goste i ostalo jedno od prepoznatljivijih turističkih mjesta na sjevernom Jadranu.
Međutim, početak devedesetih donio je potpuno drugačiju stvarnost.
Tokom ratova na prostoru bivše Jugoslavije dio kompleksa korišćen je za smještaj izbjeglica. Nakon rata uslijedili su privatizacija i period u kojem je Haludovo počelo ubrzano da gubi nekadašnji sjaj.
Kraj je stigao 2001. godine
Vrata kompleksa konačno su zatvorena 2001. godine. Od tada Haludovo više nije bilo mjesto luksuza, već prostor koji su postepeno osvajali propadanje, vegetacija i vandalizam.
Hodnicima kojima su nekada prolazili bogati gosti danas dominiraju grafiti i ostaci urušenih objekata. Priroda je zauzela dijelove nekadašnjeg kompleksa, dok je luksuz koji je svojevremeno privlačio goste iz cijelog svijeta ostao tek u fotografijama i sjećanjima.
Posebno neobičan prizor pruža se tokom ljetnih mjeseci. Na plaži u blizini Haludova turisti se i dalje kupaju i sunčaju, dok se samo nekoliko metara dalje nalaze napušteni ostaci nekadašnjeg luksuznog hotela.
Za Zdenka Cerovića, koji je dio svog radnog vijeka proveo u Haludovu, prizor današnjeg kompleksa teško je posmatrati.
Mjesto koje je nekada predstavljalo jedan od simbola jugoslovenskog turizma danas je tek nijemi podsjetnik na eru koja je završila prije više od dvije decenije.
Od aviona s bogatim gostima, šampanjca i kazina do grafita i urušenih zidova - Haludovo je ostalo kao jedan od najupečatljivijih tragova vremena kada je jugoslovenski turizam pokušavao da dostigne svjetski luksuz.
(Oslobođenje/MONDO)