Vrućina ne djeluje isto na svakoga – dok nekima pritisak opada, drugima može naglo skočiti. Saznajte koji simptomi ukazuju na opasnost i kada je vrijeme za ljekara.
Visoke temperature mogu da utiču na krvni pritisak, ali ne uvijek onako kako mnogi misle. Dok se često vjeruje da "pritisak pada po vrućini", istina je nijansiranija i zavisi od zdravlja, lijekova i načina života.
Šta se zapravo dešava s pritiskom na vrućini?
Toplo vrijeme širi krvne sudove i samim tim može dovesti do pada krvnog pritiska. Međutim, kod ljudi koji već imaju problem sa hipertenzijom (visokim pritiskom), organizam može reagovati nepredvidivo. Neki će zaista osetiti blagi pad, dok kod drugih može doći i do porasta pritiska zbog stresa, dehidratacije ili loše regulisane terapije.
Mit: "Pritisak uvijek opada na vrućini" – zašto nije tačno
Ova tvrdnja ne važi za sve. Kod zdravih osoba i mladih ljudi, pritisak može opasti jer tijelo pokušava da se rashladi širenjem krvnih sudova. Ali kod starijih, srčanih bolesnika ili onih koji uzimaju lekove za pritisak, vrućina može izazvati kontraefekat. Tijelo gubi tečnost, krv postaje gušća, a to može da podigne krvni pritisak ili izazove srčane tegobe.
Simptomi na koje treba obratiti pažnju
Bilo da vam pritisak pada ili raste, simptomi mogu biti slični:
- Umor i malaksalost
- Vrtoglavica ili osjećaj nestabilnosti
- Glavobolja
- Znojenje i ubrzan puls
- Mučnina
- Kratkoća daha
Ako osjetite bilo koji od ovih simptoma tokom velikih vrućina, najbolje je da odmah izmjerite pritisak i po potrebi se obratite lekaru.
Kako da se zaštitite po vrućini ako imate problema s pritiskom
- Redovno mjerite pritisak, posebno ujutru i uveče
- Unosite dovoljno tečnosti, najbolje vodu (izbjegavajte alkohol i previše kafe)
- Ne izlazite napolje tokom najtoplijeg dijela dana (11–17h)
- Nosite laganu i prozračnu odjeću
- Rashlađujte prostorije i izbjegavajte fizički napor
- Ako uzimate terapiju, ne menjajte doze na svoju ruku, već se posavjetujte s ljekarom
Kada je vrijeme za ljekara?
Ako vam pritisak naglo padne ispod 90/60 ili poraste iznad 160/100, a pritom imate simptome (glavobolju, vrtoglavicu, zamagljen vid, zujanje u ušima), ne odlažite posetu ljekaru. U ljetnjim mjesecima kardiovaskularne tegobe su češće, pa je važno da pratite stanje redovno, čak i ako se osjećate dobro.
Zapamtite: Vrućina može da prevari. Čak i ako vam je "lakše", pritisak može biti van kontrole – zato osluškujte svoje tijelo, hidrirajte se i nemojte zanemarivati simptome, piše mondo.rs.